Adekvatno stanovanje kao važan aspekt socijalne kohezije je dugo uključeno u univerzalna prava u više od sto nacionalnih ustava. Sa Lisabonskim ugovorom, Povelja o osnovnim pravima, uključujući i pravo na pomoć za stambeno zbrinjavanje, postala je dio pravne osnove za politike EU.

• Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekta
• Zakon o svojinsko pravnim odnosima
• Zakon o državnoj imovini
• Zakon o ekspropriaciji 2008.
• Spisak notara (po opštinama)
• Spisak licenciranih geodetskih organizacija
• Obrasci za legalizaciju
• *Tabela sa listom svih zakona o izgradnji usvojenim u Crnoj Gori, sa listom izmjena i dopuna, brojem i datumom objave u Službenom listu i vremenom stupanja na snagu

Svi vlasnici bespravnih objekata su dužni da plate naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Pored nje, vlasnici bespravnih objekata na crnogorskom primorju, plaćaju i posebnu naknadu za regionalno vodosnabdijevanje crnogorskog primorja. Ove naknade inače plaćaju svi legalni graditelji I sredstva prikupljena po tom osnovu se koriste za komunalno opremanje zemljišta na kojem se gradi. Prema Zakonu, naknada koju za komunalno opremanje građevinskog zemljišta plaćaju vlasnici bespravnih objekata, ima strogo namjenski karakter,a sredstva koja su po osnovu nje prikupljena koriste se za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja prema vlasnicima bespravnih objekata koji nisu legalizovani, kao i članovima njegovog domačinstva.

Ukoliko je objekat izgrađen na zemljištu u privatnoj svojini, potrebno je sa vlasnikom zemljišta dogovoriti otkup. Ovakva je situacija u stvarnosti rijetka, ali je moguća. Ona se može javiti i kao posljedica nezavršenih postupaka restitucije podržavljene (nacionalizovane, ekspropirisane ili konfiskovane) imovine tokom perioda socijalizma. Tako se može dogoditi da je vlasnik bespravnog objekta gradio na zemljištu u državnom vlasništvu, a da mu se u postupku legalizacije, pa čak i nakon pokretanja postupka – kao strana sa kojom treba da rješava vlasničke odnose na zemljištu pojavi novi - odnosno sada privatni vlasnik. Takva situacija može da zakomplikuje legalizaciju, pa I da učini nemogućom. Na žalost, zakonodavac ovakvu mogućnost nije tretirao, vjerovatno predpostavljajući da neće biti česta.

Ukoliko za bespravni objekat nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu na kojem je izgrađen, organ koji vodi postupak legalizacije dužan je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za legalizaciju, dostavi obavještenje organu državne uprave nadležnom za imovinu - za zemljište koje je u svojini Crne Gore, odnosno organu lokalne urpave nadležnom za upravljanje imovinom – za zemljište kojim raspolaže jedinica lokalne samouprave. Ukoliko je objekat sagrađen na zemljištu u tuđoj privatnoj svojini, vlasnik bespravnog objekta je dužan da podnese dokaz da je pred sudom ili drugim nadležnim organom pokrenut postupak utvrđivanja prava svojine na zemljištu.

Postupak legalizacije se nakon toga prekida do rješavanja imovinsko pravnih odnosa na zemljištu.

Za legalizaciju stanova i poslovnih prostora u stambeno poslovnim zgradama, odnosno objekata koji se sastoje od posebnih I zajedničkih djelova, neophodno je za legalizaciju posebnog dijela (stana u zgradi) od strane vlasnika posebnog dijela dostaviti:

• Rokovi
  
  Kada ustanovi da je objekat izrađen u skladu sa važećim planskim dokumentom, organ koji vodi postupak je dužan da u roku od 15 dana od dana porketanja postupka, uputi poziv podnosiocima zahtjeva za legalizaciju objekta da u roku od 120 dana, od dana prijema poziva, dostave potrebnu dokumentaciju.
  

Zahtjev za legalizaciju bespravnog objekta podnosi njegov vlasnik, odnosno vlasnik etažnog objekta ili skupština etažnih vlasnika bespravnog objekta. Oni su po Zakonu dužni da pribave rješenje o legalizaciji odnosno da pokrenu postupak legalizacije bespravnog objekta.