Inicijativa za gradove prilagođene djeci (CFCI), koju je pokrenuo UNICEF 1996. godine, podržala je izazov “ostvarivanja prava djece u sve urbaniziranijem i decentraliziranom svijetu”. Inicijativa se zasniva na kapacitetu okupljanja lokalnih aktera i UNICEF-a kako bi se stvorili sigurni, inkluzivni gradovi i zajednice prilagođene djeci.

Kada se rodimo ne posjedujemo svijest o sebi niti mentalnu predstavu svog postojanja i svoje različitosti od drugih. Slika o sebi postepeno se izgrađuje pod uticajem našeg iskustva, uspjeha i neuspjeha, ali i pod uticajem mišljenja koje drugi imaju o nama. Formirana slika o sebi utiče na sve što radimo, od naizgled nevažnih stvari kao što je izbor odjeće, pa do važnih životnih odluka kao što je izbor profesije i izgradnja karijere. Proces planiranja karijere trebalo bi najprije da obuhvati interno sagledavanje odnosno samoprocjenjivanje vrijednosnih stavova, ciljeva, interesovanja, sposobnosti i vlastitih mogućnosti. Prije donošenja odluka o budućoj profesiji važno je prije svega istražiti i otkriti svoj individualni vrijednosni sistem, jer on u velikoj mjeri određuje ponašanje pojedinaca u datim okolnostima.

1. Ko sam ja – samoprocjena vrijednosnih stavova

Vrijednosti su naši životni orijentiri kojima težimo i koji određuju naše ponašanje. Vrijednosti se mogu opisati kao subjektivni ideali, lična stremljenja i lična uvjerenja. Veoma se razlikuju od osobe do osobe, godina starosti, geografske lokacije, kulture i nijesu obavezno u vezi sa etičkim standardima. Formiraju se još u ranim godinama života pod uticajem porodičnog vaspitanja, ali se mijenjaju tokom vremena, odnosno potiskuju u podsvijest, pa često držimo do određenih vrijednosti, a da toga nismo svjesni. Svaka vrijednost ima svoj sadržaj i svoj intenzitet. Sadržaj se odnosi na ono šta se smatra važnim, a intenzitet nam govori koliko je to važno. Kada se vrijednosti nekog čovjeka poređaju po važnost i povežu, dobijemo individualni vrijedonosni sistem. Samoprocjena sistema vrijednosti može biti početna tačka u izboru budućeg zanimanja.

2. Ko sam ja - samoprocjena interesovanja

Kod izbora daljeg obrazovanja i karijere važne su aktivnosti koje volimo i sa lakoćom činimo, aktivnosti uz koje nam vrijeme brzo prođe, a koje nas ne zamaraju. Interesovanja su trajnija zanimanja pojedinca za određene aktivnosti. Ona mogu biti različita, ali se najčešće razvrstavaju prema sadržaju. Možemo reći da postoje sklonosti ka prirodnim, društvenim naukama, umjetnosti, fizičkim i praktičnim, intelektualnim aktivnostima, radu sa stvarima, ljudima, životinjama i biljkama itd. Čovjek čiji su interesi usmjereni prema umjetnosti i koji ne voli matematiku ili fiziku, teško da će biti srećan kao profesor fizike, iako je moguće da će završiti obrazovanje za to zvanje. Praksa pokazuje da preduzimljivi ljudi, prije ili kasnije, nastoje ući u ono zanimanje koje je u skladu s njihovim interesovanjima. Ali zašto to učiniti naknadno, nakon nepotrebnog iskustva s promašenim zanimanjem za koje pojedinac nema pravog interesovanja? Bolje je odmah odabrati zanimanje u kojem čovjek može obavljati aktivnosti koje ga zaista zanimaju. Primjećujemo kako se neki ljudi više zanimaju za intelektualne aktivnosti, a drugi za fizičke i praktične aktivnosti. Dok su neki više zainteresovani za stvari, predmete, alate, mašine, drugi su više zainteresirani za ljude i ljudsko ponašanje. Iako su interesovanja trajnija zanimanja pojedinca za neka područja, oni se kroz život u većoj ili manjoj mjeri mijenjaju. Od najranijeg uzrasta maštamo o tome kako ćemo biti učitelj/učiteljica, pjevač/ pjevačica, glumac/glumica, a kasnije odaberemo nešto drugo. Kao odrasle osobe, takođe, mijenjamo svoje interesovanja i mijenjamo zanimanje putem prekvalifikacija, raznih kurseva ili trening programa.

3. Ko sam ja – samoprocjena znanja i vještina

Vještina je naučeni ili stečeni dio ponašanja. Sposobnost je preduslov za ostvarivanje vještina. Sposobnosti su urođene i razvijaju se (ili ne), a vještine su naučene. Od stepena sposobnosti zavisi i nivo sticanja vještina. Neke stvari vam jednostavno „idu“ bolje: to je kada prepoznate da vam, na primjer, komunikacija s ljudima čini zadovoljstvo i u tome ste uspješni. Možda ćete reći za sebe da ste za to „prirodni talenat“, a možda ćete prepoznati svoju vještinu i dalje je razvijati. Možda je neke vještine čak potrebnije „odučiti“, nego naučiti, ako su stečene u sasvim pogrešnom obliku: za to je ključna samoprocjena sopstvenih vještina. Sposobnost je pojam koji se prvenstveno odnosi na predispoziciju pojedinca za uspješno obavljanje određene aktivnosti, nezavisno od iskustva.

ADP Zid održao je sastanak Koordinacionog odbora za prekogranični projekat „Turizam prilagođen djeci u prekograničnom području“ 24. decembra 2018. godine u hotelu Aurel, u Podgorici, Crna Gora. Predstavnici oformljenog odbora Crne Gore i Albanije imali su priliku da se predstave, kao i da predstave ciljeve i aktivnosti projekta.

Vjerojatno ste i sami čitali i istraživali oglase za neko radno mjesto i pomislili kako su zahtjevi koji se pojavljuju previsoki. Teško je pronaći posao, a svaki oglas za bilo kakvo radno mjesto traži bezbroj kvalifikacija. Tržište i opis poslova se kontinuirano mijenja. Razvojem tehnologije i globalnog tržišta postalo je za mnoge poslove neophodno poznavanje stranih jezika, rad na računaru, prilagodljivost, organizovanost, timski rad i komunikativnost. Ovdje ćemo navesti popis opštih znanja, sposobnosti i vještina koja su potrebna u skoro svakom zanimanju.

Child friendly tourism/ Turizam pogodan za djecu u prekograničnom regionu je jedan od osam projekata koje podržava IPA Program prekogranične saradnje Crna Gora - Albanija 2014-2020. Korisnici granta su Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid, Podgorica, Crna Gora i Centar za djecu danas, Tirana, Albanija. Saradnja je započeta u maju 2018.godine i predviđeno je da projekat traje dvije godine.

Predviđeno je da projekat podstiče saradnju između predstavnika ciljnih grupa koje treba da iskuse prostor na kojem djeluju kao zajedničko dobro koje treba razvijati, kako bi se osigurao interes lokalnih zajednica i pružalaca usluga - održiv i profitabilan proizvod. Dječiji prijateljski turizam kao dio turističke industrije može igrati značajnu ulogu u osnaživanju lokalnog stanovništva i diversifikaciji ekonomskog rasta koji može stvoriti nove mogućnosti za zapošljavanje u ruralnim područjima i drugim srodnim sektorima privrede.

Podnosioci projekata uspostavili su dobru saradnju tokom pripreme i implementacije projekta "Lokalne razvojne strategije socijalnih usluga u regionu Skadra i Ulcinj" finansiranim kroz Program prekogranične saradnje između Albanije i Crne Gore 2008-2013. Osnov za ovu Akciju je uspostavljen na sastanku partnera i akcioni plan je dizajniran kroz saradnju. Jedan od rezultata iz prethodnog zajedničkog projekta bio je predlog za razvoj modela kroz koji će Ulcinj i regija Škodra postati region za djecu sa turističkom ponudom. 
Cilj projekta je da se podsticanjem turističke ponude prilagođene djeci doprinese poboljšanju standarda prekograničnog područja između MNE-AL, kroz promociju i pokretanje zajedničkog turističkog proizvoda.

Ciljne grupe su organizacije u turističkoj industriji, organizacije civilnog društva, domaćinstva, jedinice lokalne uprave, mediji, turista, Međunarodni saradnici / eksperti.

Porodice igraju važnu ulogu u turističkoj industriji uprkos padu tradicionalnih porodičnih modela. Postoji mit o propadanju porodice a zapravo su porodice danas drugačije povezane nego ranije. Porodice se mogu kretati od najmanje dva člana (samohrani roditelj s jednim djetetom) do porodica sa više generacija (bilo koji broj odraslih i djece) i sve se više udaljavaju od tradicionalnih veličina porodice i rodne orijentacije (dva heteroseksualna roditelja i dvoje djece).

Turizam za djecu i adolescente je zanemarena tema u istraživanju turizma, uprkos važnosti životne putanje djeteta do dobi 17, 18 godina u smislu psihološkog i socijalnog uticaja koji ima na njihovo formiranje subjektivnosti. Analiza naučne literature o djetinjstvu, uključujući i ovu temu, pokazuje nedovoljnu zastupljenost u literaturi.

Treća svjetska konferencija o turizmu i kulturi održava se u Međunarodnom kongresnom i izložbenom centru Lutfi Kırdar u Istanbulu, Turskoj; 3-5. Decembar 2018.