Zdravo radno mjesto za sve zaposlene u Crnoj Gori, prevencija povreda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom, poboljšanje uslova u kojima zaposleni izvršavaju svoje radne zadatke, kao i unapređenje zdravlja svih učesnika radnog procesa, zajednička je briga poslodavca i zaposlenog.
Zdrava, motivisana i zadovoljna radna snaga je važna za socijalnu i ekonomsku dobrobit svake države. Zaštita i zdravlje na radu doprinose većem zadovoljstvu zaposlenih, većoj produktivnosti i većoj zainteresovanosti za ostvarivanje organizacionih ciljeva i interesa. Nizak nivo zaštite i zdravlja na radu utiče na: sniženje motivacije, smanjenje radnog učinka, povećanje fluktuacije, povećanje broja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom, povećanje stope bolovanja i povećanje stope invaliditeta. Umorni, demotivisani i nezadovoljni zaposleni nijesu produktivni, efikasni i kreativni pri radu, a iz toga proizlaze najveći gubici za poslodavca. Efikasnost zaštite i zdravlja na radu zavisi od stepena angažovanosti svih faktora kako kod poslodavca, tako i na svim drugim nivoima. Poslodavac koji je svjestan važnosti zaštite i zdravlja na radu, investiraće više od propisanog minimuma i na taj način obezbijediti odgovarajući nivo dugoročne zaštite i zdravlja na radu svojih zaposlenih.
Brojne analize i studije pokazuju da su potrebe za kvalitetnim stručnim savjetovanjem sve više prepoznate od strane crnogorskih poslodavaca. Brojni unutrašnji faktori utiču na konkurentnost preduzeća od kojih su najbitniji: ljudski kapital, primjena politike kvaliteta i sertifikacije, brendiranje i primjena prava intelektualne svojine, razvijena marketing funkcija, poznavanje savremenih tokova u primjeni informacione tehnologije, investiranje u inovacije. U prilog tome, pored uobičajenih, od ranije poznatih rizika na poslu (fizičke, hemijske i biološke štetnosti, loši mikroklimatski i drugi uslovi na radu), računa se da je 25-30% zaposlenih izloženo i novim rizicima u uslovima promjena radnog procesa i radne tehnologije. Oni mogu da izazovu nove oblike povrede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom, čak i kad nam to moderno radno mjesto izgleda mirno i bezbjedno.
Među tim novim faktorima rizika treba pomenuti nove hemijske supstance i materijale, sa novim i nepoznatim opasnim efektima, nove biotehnološke kancerogene materije, alergogene supstance, visokofrekventno nejonizujuće zračenje, nanotehnologija, psihosocijalni stres, ergonomski neodgovarajući dizajn radnog prostora itd. Sindrom burnout-a ili sindrom sagorijevanja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao posljedice frustracije i stresa na radnom mjestu. Istovremeno prisustvo više stresora na poslu te dugotrajna izloženost istima dovodi do sindroma sagorijevanja na poslu - sindroma burnout, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika. Stres vezan uz posao je situacija u kojoj činioci posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcionisanja. Ti su činioci posljedica neodgovarajućih zahtjeva radne okoline, koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.
Projektnim aktivnostima je predviđeno da predstavnici menadžmenta – poslodavci i zaposleni steknu nova znanja i vještine, prepoznaju potrebe u svojim preduzećima/organizacijama, prepoznaju pojavu psihosocijalnog stresa – sagorijevanja na poslu, upravljaju njime i prevazilaze primjenjivanjem razvijene metodologije kasnije u preduzećima, kroz treninge i indivudualne sesije sa zaposlenima, čime će se doprinijeti jačanju međuljudskih odnosa u preduzećima i stvaranju afirmativnog ambijenta za produktivnost i zdravlje zaposlenog.
