U Deklaraciji iz Seula31, koju su potpisali ILO i države partneri, navodi se da su zaštita i zdravlje temeljna ljudska prava. Osim toga, u skladu sa zakonodavstvom u pogledu jednakosti postoji obaveza osiguravanja da se ljudi s problemima mentalnog zdravlja ne diskriminišu u područjima kao što su zapošljavanje, dobijanje unapređenja i pristup osposobljavanju. Brojni poslodavci smatraju da su koristi od ulaganja u mentalno zdravlje dio sistema vrijednosti i kulture organizacije. Aktivno djelovanje u tom području pomaže u ispunjavanju društvenog ugovora koji su poslodavci sklopili sa svojim zaposlenima i društvom u cjelini te u održavanju pozitivne slike koju poslodavac ima u javnosti. Brojni su poslodavci uvidjeli i da im primjena dobre prakse u pogledu mentalnog zdravlja na radnom mjestu pomaže u ispunjavanju obaveza u pogledu korporativne društvene odgovornosti, posebno ako praksa poslodavca premašuje zakonske zahtjeve. Međutim, najuvjerljiviji razlozi za brojne poslodavce povezani su s činjenicom da su intervencije za poboljšanje mentalnog zdravlja i dobrobiti efikasne. Mogu, npr, biti efikasne u pogledu rješavanja problema apsentizma, ali u osnovi se pokazalo da intervencije donose znatne novčane koristi.
Istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu su pokazala da koristi od brojnih ocijenjenih intervencija premašuju njihove troškove. Relativno je nedavno procijenjeno da je neto povrat ulaganja nastao na temelju programa promovisanja mentalnog zdravlja na radnom mjestu tokom perioda od jedne godine iznosio od 0,81 eura do 13,62 eura za svaki uloženi iznos od 1 eura u okviru programa. Nacionalni institut za izvrsnost u zdravlju i zaštiti u studiji sprovedenoj 2009. u Ujedinjenom Kraljevstvu prikazao je efekte sveobuhvatnog pristupa promovisanju mentalne dobrobiti na radu. U studiji se ističe da bi gubitak produktivnosti za poslodavce kao rezultat neopravdanog stresa i lošeg mentalnog zdravlja mogao da se smanji za 30% i da bi se za kompaniju od 1000 zaposlenih troškovi mogli smanjiti za neto iznos od 473 000 GBP. Ukupno gledajući, ako postoje pozitivni faktori unutar kulture radnog mjesta, to ima pozitivan učinak na učešće zaposlenih u radu, što pak vodi do veće produktivnosti organizacije. Izvan radnog mjesta javljaju se i koristi za društvo u cjelini. Smanjeni su troškovi liječenja lošeg mentalnog zdravlja, a postoje i koristi u pogledu većeg stepena učešća radnika u nizu društveno korisnih aktivnosti.
Deset razloga za upravljanje mentalnim zdravljem i dobrobiti – poslovna perspektiva
Postoji niz razloga zbog kojih bi poslodavci trebali imati proaktivniji pristup upravljanju mentalnim
zdravljem na radu:
• Problemi mentalnog zdravlja i mentalne bolesti sve su učestaliji u Evropi. Sve su češći uzrok odsustava zaposlenih u Evropi.
• Troškovi odsustva povezani s mentalnim zdravljem veći su nego za druge vrste bolesti.
• Odsustva zbog lošeg mentalnog zdravlja duža su od onih uzrokovanih drugim zdravstvenim razlozima.
• Promjene u naravi posla uzrokuju veći stres i više problema povezanih s mentalnim zdravljem.
• Radno mjesto posebno je korisno okruženje za intervencije s ciljem promovisanje dobrog mentalnog zdravlja.
• Kvalitetnim radom promoviše se dobro mentalno zdravlje i dobrobit.
• Upravljanje psihosocijalnim rizicima na radu zahtijeva se zakonodavstvom.
• Upravljanje povratkom na rad sve je više odgovornost poslodavaca u brojnim zemljama i predstavlja im sve veću korist.
• Intervencije s ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja i dobrobiti na radu pomažu poslodavcima u ispunjavanju načela društvenog ugovora.
• Intervencije usmjerene na pojedinca radi poboljšanja mentalnog zdravlja i dobrobiti troškovno su efikasne.
Izvor: https://osha.europa.eu/
