Odštampajte ovu stranicu

Radni stres dobro poznata priča – Prevencija stresa loše poznata priča

19 avg 2020
7948 puta

Posao u životu većine ljudi zauzima vrlo važno mjesto. Ne samo da na poslu provodimo veliki dio vremena i zarađujemo za život, nego nam posao daje i osjećaj identiteta te može biti izvor velikog zadovoljstva, ali i nezadovoljstva. Zadovoljstvo poslom u velikoj mjeri utiče na naše opšte životno zadovoljstvo i psihološku dobrobit. Ako smo nesretni na poslu, teško da ćemo biti sretni ostatak dana. Savjet: Ostavite posao u kancelariji, možda zvuči dobro, ali ga je teško sprovesti u djelo. Stoga mnoge radne organizacije naglašavaju zadovoljstvo poslom svojih zaposlenih.

U civilizovanom svijetu, posebno u zemljama s visoko razvijenom industrijom, susrećemo iznenađujuću pojavu: vrlo razvijena i savremena zdravstvena služba ne može bitnije smanjiti bolesti stanovništva. Uz to, neke se bolesti sve više šire. Tu pojavu uzrokuje stres koji sve više postaje prava socijalna bolest današnjice. Otprilike polovina evropskih radnika smatra da je upravo stres česta pojava na njihovom radnom mjestu, a na stres otpada otprilike polovina svih izgubljenih radnih dana. Kao mnogi drugi problemi povezani s psihičkim zdravljem, stres se često pogrešno tumači ili stigmatizuje. Međutim ako se tumači kao organizacijski problem umjesto kao krivica pojedinca, psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

Stres ili subjektivna interpretacija?

Je li nešto stresno ili ne zapravo je naša subjektivna interpretacija, a faktori koji utiču na to kako percipiramo stres uključuju naša uvjerenja, očekivanja, mogućnost kontrole, nivo samopouzdanja, nivo samopoštovanja, udovoljavanje drugim ljudima, percepciju, perfekcionizam i ličnost. Drugim riječima, ako sam perfekcionista niskog samopouzdanja koji radi u prodaji proizvoda u čiju učinkovitost ne vjerujem, tada će moja reakcija na stres biti znatno veća nego kod kolege koji ima visok nivo samopouzdanja, uvjerenje da je važno samo prodati proizvode i pri tome mu nije bitno da u poslu sve funkcioniše savršeno.

 

work management 907669 1920 300x196

 

Koji su najčešći izvori stresa?

• Nedostatak kontrole.
Osjećaj kako nemamo kontrolu nad vlastitim poslom ili poslovnim dužnostima najveći je uzrok stresa. Osobe koje ne vladaju svojim poslovnim obavezama najizloženiji su problemima sa zdravljem.

• Loši radni uslovi.
Neugodna ili opasna radna okolina poput prevelike buke, prevelikog broja ljudi ili ergonomskih problema može biti izvor stresa.

• Previše odgovornosti.
Preuzimanje dodatne odgovornosti i poslova izuzetno je stresno. Situacija se pogoršava ako imamo previše posla, a ne znamo reći “ne” novim zadacima.

• Nesigurnost oko poslovnih uloga.
Ako nismo sigurni što bi uopšte trebali raditi i koje su naše odgovornosti, takođe smo podložni stresu.

• Narušeni međuljudski odnosi.
Nesuglasice s kolegama i/ili nadređenima često su uzrok stresnih situacija.

• Zadovoljstvom poslom i rezultatima.
Ako nas posao ne ispunjava, vrlo vjerovatno će nam biti stresan.

Osoba koja je izložena izuzetno stresnim uslovima na poslu nije posvećena radnim zadacima niti je odana svome poslodavcu. Tako će jedna takva osoba svoju energiju i vrijeme usmjeriti u potragu za novim poslom i boljim radnim uslovima, a druga će nemarnim odnosom prema poslu uzrokovati loše radne rezultate i tako narušiti imidž svoga poslodavca. Prema iskustvu rada sa osobama koje su se našle u takvim situacijama, poslodavac koji prati razvoj svojih zaposlenih, imaće prednost pred onima koji se ne bave ovim – najvažnijim pitanjem.

 

 

Koji radni uslovi omogućavaju prevenciju stresa na poslu?

 

  • Jasna organizacijska struktura
  • Jasan opis posla
  • Poslovni bonton
  • Timska kultura
  • Odgovarajući trening za razvoj potencijala
  • Etično vođstvo
  • Individualni coaching
  • Balans poslovnog i privatnog života

 

Kako baš Vi možete učestvovati u prevenciji stresa na poslu?

Ako u Vašem poslovnom okruženju neki od ovih uslova izostaje, vrlo vjerovatno je upravo taj nedostatak i uzrok stresa, a Vaš poslodavac možda nije ni svjestan da postoji problem. Kada biste mu pristupili i ukazali na postojanje efikasnih rješenja, on bi mogao razmisliti o Vašem prijedlogu. Time više nemate razloga biti pod stresom. Možete se osjećati potpuno rasterećeni, jer Vi ste tako postupili odgovorno prema sebi i prema svome poslodavcu! Ako znamo da stresne situacije na poslu mogu uticati i na psihičko i fizičko zdravlje osobe, tada možemo pretpostaviti i koliko je važno da ih “stavimo pod kontrolu”. Iako ne volimo generalizovati i ne sugerišemo “idealan“ recept protiv stresa koji će pomoći svakome, generalno u borbi protiv stresa pomaže sljedeće:

  • Ukoliko postoji mogućnost kontrole nad izvorom stresa, tada je važno da to osvijestimo i suočimo se izvorom stresa na način da preduzmemo akciju. Na primjer, ako imamo problem s kolegom koji nam pokušava “prebaciti“ svoje poslove, ukažite mu to, zauzmite se za sebe i prestanite preuzimati njegove poslove. Ako je izvor stresa saobraćajna gužva – krenite ranije i izbjegnite je.
  • Ukoliko nemamo kontrolu nad izvorom stresa, jedino što možemo mijenjati je vlastiti pogled na tu situaciju. Umjesto kao prijetnju ili gubitak, stresnu situaciju možemo gledati kao izazov. Ako mi je tokom izlaganja važnog projekta otkazala tehnika, tada će mi biti izazov kako publici na maštovit, duhovit način dovršiti prezentaciju.
  • Ako smo već u stresu, fizička aktivnost nam može pomoći da ga otpustimo. Hoće li to biti vježbanje u teretani, žustra šetnja, planinarenje, plivanje ili nešto sasvim drugo – zavisi od naših preferencija.
  • Ukoliko smo stalno fokusirani na izvor stresa, to znači da ga recikliranjem u mislima iznova i iznova proživljavamo (što se odražava na naše tijelo). Kako bi prekinuli taj obrazac, važno je da misli usmjerimo prema nečemu što nam pruža ugođaj. Hobiji, druženje s prijateljima, gledanje filmova – sve su to aktivnosti koje mogu ispuniti naše slobodno vrijeme i prekinuti dotok negativnih misli. Ako već ne možemo izbjeći stres na poslu, zasigurno to možemo učiniti u slobodno vrijeme.

 

happy 1024x683

 

Kako smo svi različiti i kako ne postoji univerzalni recept, dobro je da svako lično razmisli o stvarima i situacijama koje kod njega stvaraju stres: a zatim se usredotoči na one koje mu mogu pomoći u smanjenju napetosti. Kada je u pitanju naše zdravlje, vjerujem da je svakome od nas ono važno i da izdvajanje vremena za sebe nije tako velika i nemoguća misija s obzirom na to koliko nam dobrobiti može pružiti.

Što ako se uticaj stresa ne stavi „pod kontrolu“?

Sindrom sagorijevanja na poslu jedan je od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženosti profesionalnom stresu. Najčešći znaci su: osjećaj tjelesne i emocionalne iscrpljenosti, gubitak osjećaja lične vrijednosti, negativizam, kako vezan za sebe tako i za ciljeve posla ili organizacije u kojoj radi, gubitak zanimanja za saradnike, cinizam i neosjetljivost za druge, osjećaj bespomoćnosti i beznađa, pesimizam često popraćen rečenicom «Ionako se ništa ne može učiniti», razdražljivost i niska tolerancija na frustraciju, srdžba kao česta emocija, neprijateljstvo, sumnjičavost, rigidnost i neprilagodljivost, povlačenje u socijalnim odnosima, učestaliji sukobi i agresivni ispadi, povećana upotreba alkohola, duvana, ljekovi, izostajanje s posla, osjećaj opšte slabosti, učestalo obolijevanje, preosjetljivost na zvukove, mirise, toplotu i sl, komunikacijske poteškoće, gubitak seksualnog interesa i nastanak seksualnih problema, tjelesni simptomi: glavobolje, bolovi u leđima, poteškoće disanja, spavanja i prehrane, gastrointestinalni poremećaji.

Sagorijevanje na poslu odvija se postepeno. Prvo se javljaju prevelika očekivanja i idealizacija posla. Manifestuje se kao entuzijazam vezan za posao, potpuna posvećenost poslu, visok stepen energije, pozitivni i konstruktivni stavovi, dobro postignuće. Zatim se javlja početno nezadovoljstvo poslom i prvi znakovi sagorijevanja. To su prvi znaci tjelesnog i mentalnog umora, frustriranosti i gubitka nekih ideala; smanjuje se radni moral, a povećava dosada, teškoće u komunikaciji s kolegama. Dolazi do povlačenja, izolacije i intenzivnijih znakova stresa. Javlja se izbjegavanje kontakta s drugim saradnicima, veće komunikacijske poteškoće, srdžba i neprijateljstvo prema okolini, negativizam, depresivnost i druge emocionalne poteškoće, nesposobnost da se misli i koncentriše, tjelesna i mentalna iscrpljenost, veći broj psihosomatskih teškoća. I na kraju dolazi do apatije i gubitka interesa uz ozbiljno produbljivanje znakova stresa. Javlja se nisko lično i profesionalno samopoštovanje, hronično izostajanje s posla, hronično negativni osjećaji vezani uz posao, potpuni cinizam, nesposobnost komuniciranja s drugim osobama, depresija i tjeskobnost, napuštanje posla.

 

 

Koji su znakovi pretjeranog stresa na poslu?

 

  • Osjećaj tjeskobe, razdražljivosti ili depresije
  • Apatija, gubitak interesa za rad
  • Problemi sa spavanjem
  • Umor
  • Problemi s koncentracijom
  • Napetost mišića ili glavobolje
  • Želudačni problemi
  • Socijalno povlačenje
  • Gubitak seksualne želje
  • Upotreba alkohola ili droga za nošenje s obavezama

 

S obzirom da stres na poslu ostavlja ozbiljne i štetne posljedice na zdravlje zaposlenog, umjesto zaključka navodimo savjete za kolege kako mogu pomoći osobi koja doživljava dugotrajni stres na poslu.

Savjeti za kolege na poslu:

Pazite na svoj jezik.
Nikada ne znate ko od Vaših kolega ima problema sa mentalnim zdravljem. Imajte poštovanja prema mentalnom zdravlju i nemojte koristiti stigmatizovane riječi.

Pitajte kako možete pomoći.
Ponudite se da podijelite obaveze na poslu kada je vrijeme teško.

Pokažite zanimanje i slušajte.
Mentalno zdravlje nije tabu; U redu je pitati kolegu u vezi njegovog člana porodice.

Nemojte davati neželjene savjete.
Briga za člana porodice sa mentalnim bolestima može biti duboko lična, stoga poštujte druge osobe kada dajete savjete.

Podijelite informacije.
Ako znate o dostupnim uslugama ili ako se i sami brinete za člana porodice sa takvim problemom, pružite kolegi informacije ili kontakt sa adekvatnim udruženjima.

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslednji put izmenjeno %PM, %15 %602 %2020 %15:%sep
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)
Urednik

Najnovije od Urednik