Pojedini naučnici smatraju da je kreativnost osobina sa kojom se osoba rađa, međutim, postoje i oni koji tvrde suprotno. A, psihologija povezuje kreativnost s desnom čeonom moždanom aktivnošću, tkv. latentnim razmišljanjem. Pa u skladu sa tim kreativne ideje prate inspiracija, kognitivni skokovi i intuitivni uvida, a sve to zajedno se naziva kreativni proces.

Osnova kreativne ideje kao nove je odbacivanje stare, odnosno podrazumijeva transformaciju beskorisnog u korisno. Preciznije, poznate pretpostavke pobiti “novim, drugačijim i inovativnijim idejama”. Kreativnost leži u baš tim rizičnim i neizvesnim postupkom. Psiholozi Graham Valas i Ričard Smit (Art of Thought) razvili su model koji “kaže” da se kreativni proces sastoji od 5 dijelova:

1. priprema – fokus na sam problem.

2. inkubacija – procesuiranje problema

3. nagovještaj – osjećaj da je rješenje na nadohvat ruke.

4. uvid – oslobađanje ideje iz podsvesti u svijest.

5. potvrda – analizirano i povrđeno rješenje.

Stručnjaci tvrde da postoji korelacija između kreativnosti i inteligencije, a da je kreativno razmišljanje dio kognitivnih procesa koji stvaraju nove vrijednosti. Tome u prilog ide i tvrdnja Ken Robinsona koji tvrdi da je “maštovitost je obiljležje ljudske inteligencije, kreativnost je primjena maštovitosti, a inovativnost zaključuje proces”.

Za pravu je kreativnost potrebno znanje i poznavanje činjenica iz oblasti koja čovjeka zanima, te se zato i kaže da je kreativnost povezivanje starih informacija na nov način. Iz tog razloga kreativni ljudi su uglavnom najkreativniji i najuspješniji u vrlo uskom području.

Veoma je važno znati da je svako od nas sposoban da bude inovativan i da kreativno razmišlja, samo je potrebno da nađe pravi podstrek za to. Jedan od savjeta bi bio da disciplinu zamijenite sa posvećenošću, kao i da svakoga dana nađete vremena za stvari koje vas inspirišu. Svaka inspiracija traži svoj trenutak, zato je takođe važno rezervisati svoje vrijeme i za kvalitetnu pauzu.