To je u isto vrijeme posledica njihovog povlačenja iz aktivnosti koje su do tada obavljali, ali i način na koji ih društvo tretira.

Kod nas, koncept starosti aktivira različita uvjerenja o starim ljudima, njihovim osobinama, sklonostima, ponašanju i na kraju, o njihovim željama. Ovakva uvjerenja u najvećem broju slučajeva su stereotipna i generalizovana.

Neki od najčešćih stereotipa koje prate starost, odnose se na uvjerenja da starost podrazumijeva patnju, loše zdravlje, fizičku i kognitivnu nesposobnost i neproduktivnost. Iako sama starost zahtijava drugačije funkcionisanje, daleko je od toga da stari ne mogu biti aktivni i značajni učesnici društva.

Na koji način stari mogu doprinijeti društvu?

Starenje je postepen, kontinuiran proces prirodnih promjena ljudskog organizma. Broj starih ljudi u populaciji značajno raste, pri čemu su funkcionalniji nego ikada ranije. Produženje životnog vijeka i bolje zdravlje u starosti su veliki uspjeh i predstavljaju potencijal u smislu radne snage, kvalifikacija i iskustva koje društvo treba da iskoristi produktivno. Stari ljudi, bez obzira na odustvo zaposlenja, mogu da doprinesu razvoju društva i zajednice u kojoj žive. Oni posjeduju znanja i vještine, ali i iskustvo koje može biti od velike koristi mlađim generacijama.

Starije osobe mogu da budu integrisane u društvo na mnogo načina. Oni mogu biti dio društvenih mreža i zajednica, biti aktivni u društvenim klubovima i udruženjima i sl. Takođe, mogu biti dio volonterskih aktivnosti, kratkoročni ili dugoročni volonteri, humanitarci, inicijatori, ali i ekonomski i radno aktivni ljudi.

U mnogim društvima, među kojima je i naše, stari ljudi su podložni socijalnom isključenju, pa bi podizanje društvene integracije u učešća imalo mnogo benefita. Iskustvo sa „aktivnim starenjem“ pokazuje da starije osobe koje su integrisane u društvo imaju veći kvalitet života, duži i zdraviji život. O tome smo se uvjerili u kroz radionice koje sprovodimo u okviru projekta "Uspostavljanje i licenciranje servisa za samostalan i kvalitetan život starijih lica”, koji je finansiran od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja na osnovu javnog poziva “Podrška starijim licima za život u zajednici", pri čemu se učesnicima radionica značajno povećava kvalitet života. Oni vremenom bivaju osnaženi za preduzimanje akcija, sticanje novih iskustva i iniciranja aktivnosti i radionica, tako i u zajednici, čime doprinose unapređenju iste.

Kako odgovornost za unapređenje položaja starih ima cjelokupno društvo, kroz radionice koje sprovodimo, osim unapređeja kvaliteta života starih, težimo da kroz međugeneracijske aktivnosti, doprinesemo društvenoj koheziji, i povećamo svijest mladih i ljudi srednje dobi o značaju aktivnog starenja i njegovim benefitima.