Urednik
Na Univerzitetu socijalnih i političkih nauka Partenon u Atini, Mreža građana za ljudsku bezbjednost održala je dvodnevnu konferenciju na temu „Humana bezbjednost u vremenu očaja: Balkan, Turska i evropski proces". Koncept humane bezbjednosti predstavlja društveno povjerenje i mir u smislu konkretnih interakcija, prakse, prostora i ustanova, stoga konferencija je bila prilika da se razgovara o nekim gorućim pitanjima ljudskog svakodnevnog života, kao što je nezaposlenost.
Na temu odluke Ustanovnog suda na osnovu koje bi terminali za klađenje bili dostupni samo u objektima za priređivanje igara na sreću,a ne i u ugostiteljskim objektima kao što je već godinama slučaj, u štampanom izdanju dnevne novine Vijesti, u rubrici Društvo, 21.03.2017. pisala je novinarka Damira Kalač.
Konsultovala je za mišljenje naše Savjetovalište ispred kojeg je psihološkinja Vesna Kraljević saopštila:"Na kockanje smo kao društvo reagovali kao na sasvim normalnu pojavu, a o tome svjedoče prihodi od igar na sreću, činjenice da neki ugostiteljski objekti imaju i po nekoliko terminala u istom objektu."
ADP-Zid i pri njemu "Savjetovalište Entera-Podgorica" podržavaju odluku Ustavnog suda. Međutim, smatramo da je odluka zakašnjela, a posledice su velike, posebno za mlade, pošto su terminali za kockanje u ugostiteljskim objektima bili dozvoljeni godinama. "Sve je više mladih koji nam se javljaju zbog već razvijenog problema sa kockanjem. Posebno zabrinjava što nam se u poslednjih nekoliko mjeseci javilo više maloljetnika već zavisnih od kockanja."
Dodatno smatramo da je upitno poštovanje zakona prema kojiem bi objekti za priređivanje igara na sreću morali biti udaljeni od obrazovnih ustanova minimum 250 metara.
Šta mogu da urade roditelji da bi bili sigurni da novac koji daju djeci za užinu ili bioskop, neće završiti u kladionici?!
Odgovor na ovo i druga pitanja daje psihoterapeut Savjetovališta, Milan Radovanović, koji je stručni saradnik a osnivač Savetovališta Enetra iz Beograda sa kojim sarađujemo od osnivanja Savjetovališta u Podgorici.
Pogledajte šta smo o problemu kockanja kod mladih, podacima o zastupljenosti ovog problema, tretmanu koji se sprovodi u Savjetovalištu govorili u jutranjem programu na RTCG.
Ispred Savjetovališta je govorila psihološkinja Vesna Kraljević, a ispred volonterskog tima za prevenciju problema kockanja Lejla Jusic i Kraljevic Sara.
Stručni tim Savjetovališta, psihološkinje Vesna Kraljević i Maja Lješnjak, su 13.marta 2017. organizovale jednodnevnu obuku o problemu kockanja za 10 novih dobrovoljnih aktivista koji će zajedno sa njima sprovoditi preventivne aktivnosti u oblasti problema kockanja kod mladih širom Crne Gore. Obuka je realizovana u porstorijama ADP-Zid-a.
Aktivisti su se edukovali o osnovnim temama vezanim za problem kockanja: novoima kockanja, klasifikaciji bolesti, uzrocima, simptomima, znacima za pepoznavanje, posledicama, načinima pomoći i td.
Aktivisti su uzrasta 16.-26. godina, iz različitih gradova Crne Gore.
Svi koji se jave imaju slične probleme - promjene u karakteru, postaju lažljivi i manipulativni..., kaže Lješnjak.
Preko 200 osoba je tokom protekle tri godine u Savjetovalištu „Entera“, u Podgorici, zatražilo pomoć zbog problema sa kockanjem. Najmlađi, Jovan, u Savjetovalište je došao sa 19, dvije godine pošto je već bio zavisnik. Priče onih koji se suočavaju sa problemima kockanja su, prema iskustvima zaposlenih u Savjetovalištu, slične.
http://www.vijesti.me/vijesti/zabava-vrlo-brzo-postaje-zavisnost-925686
Jovan je sa 17 već bio zavisnik od kocke.
Kada ne bi mogao da vrati dug, nudili su mu posao sa drogom. Jovan je imao deset godina kada je prvi put ušao u kladionicu. Sa 17 je bio patološki zavisnik. Zaduživao se i do 2.000 eura, a kada ne bi mogao da vrati dug, nudili su mu da uđe u posao sa drogom.
http://www.vijesti.me/vijesti/kockam-od-desete-godine-kamatu-sam-uzimao-i-od-vrsnjaka-925284