Ljudi često nisu ni svjesni šta sve uzrokuje stres. Primećuju samo da se iz dana u dan sve lošije osjećaju, da im je sve teža pomisao da ustanu ujutro i odu na posao i da vremenom sve lakše posežu za različitim neadaptivnim mehanizmima suočavanja sa stresom – tabletomanija, alkoholizam i sl. Dugoročni stres izaziva različita psihosomatska i psihička oboljenja i utiče na kvalitet ostalih aspekata u životu. Zbog toga je potrebno da svaki zaposleni prepozna uzroke stresa na poslu i da pokuša da učini nešto za sebe.

Sa druge strane, poslodavci bi takođe trebalo da budu upoznati sa faktorima koji dovode do stresa kod zaposlenih. Radnici pod stresom imaju negativan uticaj na cjelokupno poslovanje organizacije.

Faktori koji uzrokuju stres na radnom mjestu

Preopterećenost

Osobe koje su izuzetno opterećene na poslu doživljajvaju snažan stres. Preopterećenost se najčešće oslikava kroz veliki broj radnih zadataka koji prevazilazi kapacitete jednog radnika za njegovo radno vrijeme, zatim nerealni rokovi, davanje zadataka za koje radnik nije obučen, kao i očekivanje da se razumije u tehnologiju sa kojom se još nije susreo. Da bi postigao sve postavljene zadatke, radnik najčešće mora da ostaje duže od radnog vremena, čime se akumulira svakodnevni umor, a trpe i ostali aspekti u životu (porodica, prijatelji, hobiji). Suprotno ovome, stres uzrokuje i nedovoljna preokupacija. Osobe kojima nije dato dovoljno radnih zadataka, koji sjede besposleno često se osjećaju bezvrijedno i smatraju da nadređeni ne cijene dovoljno njihove kapacitete.

Nedostatak kontrole

Činjenica je da ne može sve u životu biti pod našom kontrolom. Nekada je na radnom mjestu problem i kad osoba ima previše kontrole, jer to podrazumijeva preveliku odgovornost. Međutim, utvrđeno je da nedostatak kontrole nad vremenom, nad načinima rješavanja zadatka, zatim neučestvovanje u donošenju odluka, izaziva veliki pritisak kod zaposlenih. Pored toga, dovodi i do osjećaja niže vrijednosti čime je poljuljano samopouzdanje zaposlenog. Time je napravljen veliki paradoks, pošto većina kompanija na razgovoru za posao traže samouvjerenu i sigurnu osobu, a na ovaj način se te osobine kod zaposlenih ruše.

Odnosi na poslu

Većina radnih mjesta podrazumijeva relacije sa različitim ljudima. Bilo da su to odnosi sa nadređenima, sa kolegama ili sa spoljnim korisnicima, svaki od njih može da bude potencijalni izvor stresa. Odnosi na radnom mjestu podrazumijevaju određeni profesionalni obrazac, odnosno veoma limitirano ispoljavanje emocija. Zadržavanje reakcija u sebi dodatno intenzivira stres koji se javlja kao posljedica loših odnosa. Najčešći problemi u ovoj grupi su agresivni nadređeni, nadređeni koji ne štiti svoje zaposlene, nedostatak podrške kolega, isključivanje iz grupe, izolacija, različiti oblici nasilja i uznemiravanja, konflikti sa kolegama, loša kohezija i funkcionalnost tima, nepravedno preuzimanje zasluga, ali i rad sa teškim korisnicima/klijentima.

Nesigurnost na poslu

Problem veoma zastupljen na našem tržištu rada je nesigurnost na radnom mjestu. Privremeni poslovi, radno angažovanje na određeno, angažovanje preko agencija i omladinskih zadruga, nesigurnost u isplatu na kraju mjeseca ili obavljenog posla i uopšteno nedostatak zaštite radnika, predstavljaju izuzetan stres za svakoga. Pored ovoga, ovdje spadaju i i nesigurnost u opis i uslove posla koji su predočeni na početku. Često se posao predstavlja na određeni način, da bi kroz izvjesno vrijeme uslovi bili drastično promijenjeni.

Balans posao – privatan život

Ukoliko osoba ne uspije da uspostavi zadovoljavajući balans između posla i privatnog života, biće pod stresom. Do disbalansa dolazi zbog predugog radnog vremena, dodatnih sati rada, kako na poslu, tako i nošenje posla kući, zatim zbog nepredvidljivog radnog vremena i nemogućnosti planiranja događaja u privatnom životu, čestih poslovnih putovanja i odsustvovanja od kuće i zbog uplitanja posla u lično vrijeme (pozivi na mobilni posle radnog vremena, očekivanje da se na mail odgovara u svako doba dana i noći, biti online i na godišnjem odmoru i sl.)

Plata i beneficije

Niska primanja su svakako izvor stresa, posebno u našoj zemlji. Međutim, uglavnom su sa platom svi zaposleni upoznati na početku rada, tako da tu preostaje jedino da odluče da li prihvataju ili ne posao za taj iznos. Ono što izaziva više stresa su nepravedna nagrađivanja među zaposlenima, obećane, a neispunjene beneficije, neplaćanje prekovremenih i rada za praznike i sl.

Ostali aspekti posla

Potencijalni izvor stresa može da leži i u samoj prirodi posla. Faktori tog tipa su loši fizički uslovi rada, opis samog posla i radnih zadataka, nedostatak promjene i mogućnosti ikakvog napredovanja kroz duži niz godina i uopšteno izostanak zadovoljstva poslom koji se obavlja.