Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (ADP-Zid) od januara 2018. godine sprovodi projekat „Jačanje prava pristupa građanima pogođenim spornim politikama stanovanja i socijalno neosjetljiva privatizacija”. ADP-Zid izražava zabrinutost zbog nedovoljnog broja predatih zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, naročito objekata za osnovno stanovanje.
Na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi uradili smo nacrt Odluke o ponavljanju roka za pokretanje postupka legalizacije bespravnih objekata na teritorijama 10 opština i na teritoriji glavnog grada.
Naime, smatramo da zahtjeve za legalizaciju treba podnositi u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu Odluke o naknadi za komunalno opremanje zemljišta, Odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte i Odluke o kriterijumima za utvrđivanje vrijednosti državnog zemljišta na kojem je bespravni objekat sagrađen.
Ovim predlogom predložili smo da Predsjednici opština zaduže nadležne sekretarijate koji će u roku od 60 dana od donošenja ove odluke pripremiti i dostaviti nacrt Skupštini Glavnog grada/Opštine.
Razlozi zbog kojih vidimo krucijalno značajnim produženje roka za legalizaciju su sljedeći:
Podsjećamo javnost a i nadležne u institucijama na lokalnom nivou da smo pored ove inicijative, u prethodnom periodu uputili i niz predloga medju kojima je potreba da se u skadu sa važećim Zakonom o socijalnom stanovanju i mogućnostima koje opštine imaju u domenu socijalne politike nađe modul da se pomogne socijalno najugroženijim slojevima u procesu legalizacije objekata osnovnog stanovanja.
Napominjemo da su troškovi života nepodnošljivo visoki za socijalno ranjive grupe i da će dodatni namet biti prepreka legalizaciji njihovih objekata ali i njihovog izlaska iz socijalne potrebe. Jasno je da se legalizacija vrši u javnom interesu, a taj javni interes trebalo bi da bude najočitiji kod legalizacije objekata osnovnog stanovanja socijalno ranjivih grupa. Stoga smo predložili da naknadu za komunalno opremanje na prostoru koji nije prva ekskluzivna i urbanistička zona, treba propisati u simboličnom iznosu za vlasnike objekata osnovnog stanovanja – za domaćinstva čiji mjesečni prihodi ne prelaze 200 eura po članu domaćinstva, računajući u članove lica koja je vlasnik bespravnog objekta dužan da izdržava. Takođe smo stava da korisnicima socijalne pomoći ovu naknadu ne bi trebalo naplaćivati, ali i da umanjenja treba primijeniti i kod otkupa zemljišta u državnoj svojini.
Podsjećamo opštinske predstavnike ali I resorno ministarstvo da će u nastavku procesa veliki izazov biti legalizacija etažnih stambenih objekata. Zbog očite odgovornosti koja je postojala, tražimo da opštine i ministarstvo preuzmu teret pripreme tehničke dokumentacije za etažne stambene objekate, jer imaju svoje službe koje mogu da preuzmu dobar dio tereta i podijele ga sa vlasnicima stanova u nelegalno sagrađenim objekatima. Utvrđivanje krivice za ove „propuste“ treba tražiti kasnije. Razlozi su jednostavni - Ako se traži od građana da se izmire obaveze koje su imali u prethodnom periodu jer su gradili nelegalno, mora se tražiti od investitora da izmire svoje objave u pogledu neizmirenih obaveza za izgradnju etažnih stambenih objekata ili da prihvate propuste svojih službi.