facebook  twitter

Problem kockanja

 

Većina ljudi se u toku života oproba u nekoj igri na sreću. Razlozi za to su brojni. Neki to rade iz zabave, potrebe za uzbuđenjem, neki kako bi ispunili slobodno vrijeme, neki žele da tim putem brzo i lako dođu do novca. Nekim osobama kockanje ne predstavlja problem, odnosno ne narušava njeno normalno funkcionisanje i ona može da uspostavi kontrolu nad svojim kockanjem. Međutim, dešava se da osoba pređe granicu zabave i zabavno-rekreativnog kockanja i u tom slučaju se mogu javiti brojni problemi u svim sferama života osobe.

Igre na sreću tj kockarska igre karakteriše to što one imaju za cilj ostvarivanje materijalne koristi, odnosno dobiti, koju prate zadovoljstvo i fikcija (jedna posebna realnost), zanos i strast i u njoj uvijek postoji strana koja gubi i strana koja dobija. Ona stvara „iuziju kontrole“, odnosno uvjerenje da igrač može ostvariti određen rezultat služeći se određenim ličnim vještinama, a koji je određen slučajnim ishodom. Kockarska igra, kao i igra generalno, nastoji da zadovolji psihološke i socijalne potrebe osobe, dobrovoljna je, realizuje se u određenom vremenskom periodu i po utvrđenim pravilima.

Postoji veliki broj kockarskih igara a neke od njih su koje su najzastupljenije kod zavisnika od kockanja u Crnoj Gori i regionu su :

  • Sportsko klađenje (fudbal, košarka, tenis, trke konja i pasa i id)
  • Tombola Igre na aparatima (slot mašine, poker aparati..)
  • Rulet (mehanički i elektronski)
  • Internet (on-line) kockanje

Problem kockanja izučavaju ekonomske, političke, tehničke, medicinske (naročito psihijatrija ), psihološke, pedagoške, kriminološke nauke, zatim sociologija, socijalna patologija i mnoge druge, svaka sa svog stanovišta.

Kockanje i kriminalna aktivnost

Iako je kockanje legalno u većini država, kockanje i kriminal su često povezani. Otprilike polovina patoloških kockara vrši kriminalne aktinosti. Većina ovih krivičnih djela odnosi se na pribavljanje novca za kockanje ili plaćanje dugova za kockanje. Uobičajena krivična djela, povezana sa patološkim kockanjem, su prevara, pronevjeru , krađu, provale i sitne krađe. Kako patološko kockanje postaje sve ozbiljnije, povećava se i mogućnost pojave kriminalne aktivnosti.

Problemi sa kockanjem po starosnoj dobi

Jedna studija koja je proučavala dob pojave patološkog kockanja otkrila je da je 69 procenata adolescenata prijavilo početak kockanja prije 12. godine života. Kockanje u dječjim i tinejdžerskim godinama povećava rizik od razvoja patološkog kockanja. Starosna statistika zavisnosti od kockanja ukazuje na to da je raniji početak kockanja povezan sa povećanom vjerovatnoćom pojave zavisnosti od kockanja a i njenog intenziteta, ali i ukupnim pogoršanjem mentalnog zdravlja.

 



Zavisnost od kockanja i drugi psihološki poremećaji

Pored učestalog pojavljivanja i drugih zavisnosti uz zavisnost od kocke, patološki kockari češće razvijaju i poremećaje ličnosti, depresiju ili anksioznost. Studije pokazuju da je povećana učestalost kockanja na internetu povezana sa p ogoršanim mentalnim zdravljem.
Kockanje i depresija: Postoji korelaciona veza između patološkog kockanja i depresije. Iako nije sigurno zbog čega kockanje i depresija nastaju zajedno, postoji nekoliko vjerovatnih objašnjenja. Moguće je da povećana povezanost između kockanja i emocionalnih ushićenja može dovesti do osjećaja depresije kada se ne kocka. Kad je već prisutna, zavisnost od kockanja može se razviti kada osoba koristi kockanje za ublažavanje simptoma depresije.
Kockanje i suicid: Zavisnost od kockanja i suicidalne misli zajedno se javljaju alarmantnom brzinom. Statistike o kockanju i suicidu koje upoređuju učestalost ovih problema otkrile su da je gotovo jedan od pet pacijenata za koje se sumnja da imaju suicidalne ideje ispunjava kriterijume za zavisnost od kockanja. Još jedna studija o vezi patološkog kockanja i samoubistva otkrila je da otprilike polovina ispitanika koji kockaju na patološkom nivou takođe ima suicidalne ideje.
Kockanje i PTSP: Posttraumatski stresni poremećaj (PTSD) karakteriše doživljavanje visokog nivoa stresa i anksioznosti kao rezultat ranije doživljene traume. PTSP se često kosi sa poremećajima koji prate zloupotrebu supstanci, a dokazi sugerišu da postoji i veza između zavisnosti od kockanja i PTSP-a. Istraživači su otkrili vezu između simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja i zavisnosti od kockanja. Ova povezanost PTSP-a sa kockanjem može biti posledica razloga sličnih odnosu kockanja i depresije - pojedinci mogu kockati kao način da se izbore sa negativnim osjećanjima povezanim sa PTSP-om.
Kockanje i zloupotreba supstanci: Uobičajena je istovremena pojava zavisnosti od kockanja i zloupotrebe supstanci. Otprilike jedan od 10 patoloških kockara izvještava o tome da istovremeno i zloupotrebljava supstance. Alkohol može predstavljati izuzetan problem pojedincima koji su zavisni od kocke. Veza između alkoholizma i zavisnosti od kockanja može biti češća nego kod ostalih poremećaja upotrebe supstanci zbog tipičnog okruženja povezanog sa kockanjem koje je slično kao ono u kojem se stiče zavisnost od alkohola. Kazina obično imaju barove, a piće je uobičajena pojava dok se kockaju.

 

Preuzeto sa therecoveryvillage.com

Patološko kockanje može ostaviti izuzetno teške i dugotrajne posljedice po osobu. One se mogu svrstati u četiri grupe:

Fizičke posljedice nastaju usled čestih, po organizam stresnih situacija. Osoba koja kocka preživljava stres prilikom pronalaženja sredstava za kockanje, u toku samog kockanja, u situacijama kada gubi i dobija, kao i na kraju, kada se kod nje javlja osjećaj krivice što se ponovo „kockao/la“. Kao posljedica ovakvog stanja javljaju se i zdravstveni problemi kao što su poremećaj probave, glavobolje, nesanice, košmari, gubitak apetita ili povećan apetit, povećana konzumacija alkohola i cigareta ili psihoaktivnih supstanci, migrena, ubrzan rad srca, kardiovaskularne bolesti, kožne bolesti, perut, tikovi, drhtanje, povećano znojenje i ostale bolesti povezane sa stresom.

Psihičke posljedice Zavisnost od kockanja može prouzrokovati poremećaje psihičkih funkcija, koji se manifestuju: slabijom koncentracijom, lošijim pamćenjem, otežanim mišljenjem, čestim i neadekvatnim promjenama raspoloženja, bezvoljnošću, depresivnošću, impulsivnošću, smanjenjem motivacije i suženjem interesovanja. Takođe, dolazi i do karakternih promjena i uspostavljanja zavisničkog obrasca ponašanja kojeg karakteriše ponašanje zasnovano na „principu prijatnosti“ , koje je svojstveno djeci , a ne na „ principu realiteta“ koje je svojstveno odraslima, zatim lažljivost, manipulativnost , sebičnost, egocentričnost, nezrelost, bezosjećajnost, neodgovornost , negativan stav prema autoritetima. Pored ovih, razvijaju se još neke specifične crte ličnosti koje su karakteristične za kockare kao što su parazitizam, lijenjost, nesposobnost da se bave proizvodnim radom, grandioznost i omnipotencija. U grupu psihičkih posljedica spada i takozvani komorbiditet i to kao pravilo a ne kao izuzetak. Uz kockanje se po pravilu javlja i neki drugi psihički poremećaj kao što su nikotinizam, alkoholizam, narkomanija , anksiozni poremećaji, depresija , hiperaktivni pore,ećaj i poremećaj pažnje.

Socijalne posljedice se odnose na probleme koje kockanje izaziva u socijalnom okruženju zavisnika i to u nekoliko oblasti društvenog života:

  • Profesionalne posljedice se najprije ispoljavaju u izostanicima sa posla, bolovanjima , lošem kvalitetu rada , lošoj komunikaciji sa kolegama i netršeljivosti prema nadređenima, ako je zavisnik zaposlen. Ukoliko je osoba u procesu školovanja dolazi do izostanaka sa časova ili predavanja, pauza u školovanju ili njegovog prekida, sve lošijih rezultata i ocjena , problema sa kolegama i profesorima.
  • Posljedice u interpersonalnoj komunikaciji. U ovu grupu spadaju problemi u komunikaciji sa ljudima koji se ogledaju u sve češćim konfliktnim situacijama, prepirkama, svađama, kritikovanju drugih, veličanju sopstvenog i omalovažavanju tuđeg rada. Do problema u komunikaciji dolazi i u odnosu sa partnerima, prijateljima, članovima porodice, kolegama, komšijama...Odnosi sa njima postaju slabi i površnji a često dolazi i do prekida komunikacije.
  • Ekonomske posljedice su nerijetko i najizraženije. Usled čestih gubitaka velike količine novca, stalnih pozajmica od porodice, prijatelja i na kraju uzimanja novca na kamatu od „zelenaša“ kockar i njegova porodica počinju trpjeti i na finansijskom planu. Potrebno je nekoliko godina kako bi se kockar i njegova porodica oporavili od ovih posledica (pod uslovom da osoba više ne kocka). Nažalost, nije mali broj i onih koji se nikada ne oporave od ovih posledica.
  • Krivično-pravne posledice nastaju uglavnom nakon što „presuše“ svi izvori novca i to kako personalni, tj. porodični tako i oni „od kojih se do skoro moglo pozajmiti“. Kako bi došli do novca zavisnici pribjegavaju izvršenju krivičnih djela a najčešće razbojništva , krađa i razbojničkih krađa.
  • Porodične posledice spadaju u grupu socijalnih posledica, ali se zbog važnosti izdvajaju u osebnu grupu. Problem kockanja ujedno je i problem čitavog porodičnog sistema. Odnosi unutar njega postaju sve lošiji, konfliktniji, komunikacija među članovima postaje površna i neiskrena, porodične uloge su poremećene. Porodica počinje da se izoluje iz socijalnog okruženja, smanjuju se kontakti sa prijateljima i rodbinom. Proći će dosta vremena od momenta kada se sazna da jedan član kocka do momenta odlaska na liječenje. Za to vrijeme, porodica prolazi kroz jedan paradoksalan proces, u kome će (i pored najbolje namjere prema oboljelom članu) doprinijeti različitim postupcima daljem razvoju bolesti i ostajanju u njoj. Sve to rezultat je pojave mehanizama odbrane kojim probjegavaju članovi porodice. Tako se npr. kod supruge i majki se javljaju sljedeći mehanizmi odbrane:
    • negacija-tipa to ga je uhvatilo samo privremeno, to je trenutni hir, po principu „neće se to meni desiti“.

    • minimiziranje-nije kockar on se samo kladi

    • projekciji-za sve je krivo društvo, onoga je navelo

    • kao i drugi mehanizmi odbrane.

Međutim, vremenom porodica počinje da se suočava sa ovim teškim problemom, čije posljedice postaju sve izraženije i pokušava da pomogne zavisniku. Preduzima se niz mjera, takozvanih pseudorješenja poput moljenja, ubjeđivanja, svađa, prijetnji razvodom i napuštanjem, praćenja, pa sve do preseljenja u drugi grad. Svi ovi pokušaji stvaraju samo privremena rješenja, ali stvaraju i nove probleme, koji pogoršavaju i onako bezizlaznu situaciju. Tek u ovoj fazi članovi porodice se odlučuju da potraže stručnu pomoć.

 

Postoji veliki broj kockarskih igara a neke od njih su: sportsko klađenje (fudbal, košarka, tenis, trke konja i pasa i id), tombola, igre na aparatima (slot mašine, poker aparati..), rulet (mehanički i elektronski), internet (on-line) kockanje/klađenje i td. U pitanjima ispod pod treminom “kockanje” misli se na upražnjavanje bilo koje gore navedene igre.

  • Da li često misliš o kockanju?
  • Da li kriješ/lažeš nešto u vezi sa tvojim kockanjem?
  • Da li pozajmljuješ novac zbog kockanja?
  • Da li puno svog vremena trošiš na kockanje, praćenje tiketa, tombolu ili sl?
  • Da li se ikada osjećaš loše zbog kockanja?
  • Da li kockaš se do “poslednjeg centa”?
  • Da li si ikada kockao/la duže ili sa više novca nego si planirao/la?
  • Da li nekada kockaš da pobjegneš od problema/ realnosti/ popraviš sebi raspoloženje?
  • Da li kockaš da bi povratio/la dug?
  • Da li kockanje negativno utiče na tvoj posao ili učenje, porodicu ili društvo?
  • Da li gubiš svoja interesovanja? Da li si nervozan/na, depresivan/na ili impulsivan/na više nego ranije?
  • Da li ti porodica ili prijatelji prigovaraju u vezi tvog kockanja?
  • Kada izgubiš, da li imaš osjećaj da odmah moraš da uradiš sve samo da povratiš izgubljeno?
  • Da li zbog kockanja imaš bilo kakve probleme u životu?

Ako si makar i na jedno pitanje odgovorio/la sa “DA” – prešao/la si granicu zabave i kockanje je nažalost počelo da ti pravi probleme!

Neki ljudi bez obzira na vrstu igre (kladionica, tombola, trka pasa,rulet, aparati, poker…), pol, obrazovanje, porodicu, godine, materijalno stanje i td - mogu postati zavisni od tih igara tj postati patološki kockari. Ako si i na jedno pitanje odgovorio/la sa “DA” znači da si na putu da ti se problem razvije ili se već razvio i da ti je potrebna stručna pomoć i podrška! Problemi prouzrokovani kockanjem se mogu riješiti! Zavisnost od kockanja se može liječiti, samo ne prepuštaj svoj život slučaju i ne čekaj da prođe samo od sebe ili da vrijeme učini svoje!

Budi hrabar/hrabra! Reaguj na vrijeme i potraži pomoć na mjesto koje ti može pomoći odgovorom. savjetom ili konkretnim tretmanom – “Savjetovalište Entera-Podgorica” pri ADP-Zid. Naučićemo te kako da uspostaviš apstinenciju, vratiš život u normalu, povratiš povjerenje, svoje zdravlje i sreću!

Višegodišnje iskustvo nam iznova potvrđuje da oni koji prođu naš tretman u cjelini, kasnije tokom života nemaju problema sa kockanjem.

Zavisnost predstavlja poremećaj u ponašanju koji se manifestuje kroz neadekvatno zadovoljenje ljudskih potreba i može se stvoriti prema svakoj radnji koja stvara željeni efekat , učestalo se ponavlja i postaje sama sebi svrha. Prilikom obavljanja aktivnosti prema kojoj se stvara zavisnost, dolazi do lučenja serotonina i adrenalina u mozgu, što dalje dovodi do promjene raspoloženja i emocionalnog stanja. Ukoliko se određena aktivnost izvršava često, dolazi do porasta tolerancije, odnosno potrebe organizma da se intenzitet i trajanje izvršavanja aktivnosti poveća, kako bi se postigao željei efekat.

Nehemijske zavisnosti ne uključuju unošenje supstance u organizam i mogu se javiti u brojnim oblicima kao što su zavisnost od kockanja, internet zavisnost, zavisnost od hrane, kupovine, seksa, rada, video igrica i td.

Sve zavisnosti imaju sljedeće karakteristike:

  • Izvršavanje određene aktivnosti na koju se stvorila zavisnost u dugom vremenskom periodu, ili dužem od planiranog.
  • Postojanje stalne želje i potrebe da se određena radnja izvrši.
  • Jedan ili više pokušaja da se određeno ponašanje na koje se stvorila zavisnost zaustavi, smanji ili kontroliše.
  • Provođenje sve više vremena u obavljanju određene aktivnosti, planiranju ili oporavljanju od posljedica iste.
  • Preokupiranost radnjom na koju se stvorila zavisnost i pripremama za njeno izvršenje.
  • Zapostavljanje drugih obaveza kao što su posao, škola ili porodica.
  • Izolovanje od porodice i prijatelja, kako bi se aktivnost obavljala bez njihovog znanja o tome.
  • Kontinuirano obavljenje određene aktivnosti, uprkos svjesnosti o njenim negativnim posljedicama.
  • Povećavanje učestalosti i intenziteta bavljenja određenom aktivnošću, kako bi se postigao isti efekat.
  • Pojava apstinencijalnog sindroma (skupa neprijatnih fizičkih i psihičkih simptoma kao što su nemir, iritacija, nesanica, glavobolja, gubitak apetita ) nakon prestanka obavljanja aktivnosti na koju se stvorila zavisnost.

Postoje različite podjele kockanja, a prema karakteristikama i posljedicama koje izaziva, kockanje se može podijeliti u nekolike kategorije.