facebook  twitter

Kockanje

Kockanje (101)

Problem kockanja

Problem kockanja (4)

 

Većina ljudi se u toku života oproba u nekoj igri na sreću. Razlozi za to su brojni. Neki to rade iz zabave, potrebe za uzbuđenjem, neki kako bi ispunili slobodno vrijeme, neki žele da tim putem brzo i lako dođu do novca. Nekim osobama kockanje ne predstavlja problem, odnosno ne narušava njeno normalno funkcionisanje i ona može da uspostavi kontrolu nad svojim kockanjem. Međutim, dešava se da osoba pređe granicu zabave i zabavno-rekreativnog kockanja i u tom slučaju se mogu javiti brojni problemi u svim sferama života osobe.

Igre na sreću tj kockarska igre karakteriše to što one imaju za cilj ostvarivanje materijalne koristi, odnosno dobiti, koju prate zadovoljstvo i fikcija (jedna posebna realnost), zanos i strast i u njoj uvijek postoji strana koja gubi i strana koja dobija. Ona stvara „iuziju kontrole“, odnosno uvjerenje da igrač može ostvariti određen rezultat služeći se određenim ličnim vještinama, a koji je određen slučajnim ishodom. Kockarska igra, kao i igra generalno, nastoji da zadovolji psihološke i socijalne potrebe osobe, dobrovoljna je, realizuje se u određenom vremenskom periodu i po utvrđenim pravilima.

Postoji veliki broj kockarskih igara a neke od njih su koje su najzastupljenije kod zavisnika od kockanja u Crnoj Gori i regionu su :

  • Sportsko klađenje (fudbal, košarka, tenis, trke konja i pasa i id)
  • Tombola Igre na aparatima (slot mašine, poker aparati..)
  • Rulet (mehanički i elektronski)
  • Internet (on-line) kockanje

Problem kockanja izučavaju ekonomske, političke, tehničke, medicinske (naročito psihijatrija ), psihološke, pedagoške, kriminološke nauke, zatim sociologija, socijalna patologija i mnoge druge, svaka sa svog stanovišta.

Pogledaj članke...

"Prestala sam da mu dajem novac za klađenje a onda je od rodbine uzimao. Krio je od mene sve dok nam na vrata nisu došli ljudi kojima je bio dužan skoro 10.000 eura. Dali su rok za vraćanje. Pozajmila sam na više strana, i sada vraćam od penzije i što zaradim mimo toga. On sa klađenjem nije prestao."

Ovo je Ivanka (pravi identitet poznat redakciji), majka jednog, kako sama kaže, velikog kockara. Njena i suprugova primanja, koji je takođe penzioner, ne prelaze 500 eura. Njihov sin ima 32 godine, nezaposlen je, a sa igrama na sreću počeo je prije 15 godina. "Neće da radi. Od koga sada uzima ne znam. Rođacima ne mogu u oči da pogledam od stida a živim u strahu da će nam se opet neko pojaviti na vrata", ispričala je Ivanka za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema podacima Instituta za javno zdravlje iz 2020. godine, svaki drugi 17-godišnjak kocka.

Upravo zbog mladih koji u ranom uzrastu počnu da igraju sportsku prognozu, koalicija Albanski forum, koja bi trebalo da bude dio buduće Vlade Crne Gore, zahtijevaće od koalicionih partnera tokom pregovora da se zatvore kazina i kladionice. "Premnogo njih se kladi jer su im, između ostalog, lako dostupni objekti u kojima to mogu da rade, čak u blizini škola", kaže za RSE jedan od inicijatora Nikola Camaj iz Albanskog foruma.

U Crnoj Gori ima više od 1.100 objekata za klađenje, najviše ih je u Podgorici gotovo 350. Eventualno zatvaranje kladionica kratkoročno ne bi dalo efekta, ali bi na duge staze pomoglo borbu protiv ove pošasti, kaže za RSE psiholog Milan Radovanović, za koga je ključ rješavanja u prevenciji. S druge strane, iz Uprave za igre na sreću za RSE kažu da bi zatvaranjem kladionica ova oblast prešla u sivu zonu i "preselila se" u online klađenje. Kladionice su u prošloj godini profitirale više od 100 miliona eura, a država je od ove "djelatnosti" prihodovala više od 16 miliona eura.

Koliko država zarađuje od igara na sreću?

Uprava za igre na srecu

 

 

 

Šta kažu inicijatori?


"Vidimo kladionice na svakom koraku. Čak blizu škola. Lako su dostupne i mladi ih doživljavaju kao lak način za sticanje novca", kaže Camaj iz Albanskog foruma, u čijem je partijskom programu gašenje kladionica. U opštini Tuzi, gdje živi, radi devet kladionica. "Na pedeset metara od Gimnazije je kladionica. Na stotinjak metara od druge škole još jedna", kaže Camaj. Prema Zakonu o igrama na sreću, udaljenost objekta u kojima je omogućeno klađenje od obrazovnih ustanova ne može biti manja od 250 metara. I sam Camaj je, navodi, svjestan da je kladionice nemoguće stopostotno ugasiti. "Ali ključno je da se smanji broj, ograniči dostupnost. Kao što su alkohol i duvanski proizvodi zabranjeni mlađima od 18, ili 21 godinu, tako bi trebalo i po pitanju kladionice", ističe.

"Razumijem one čiji je to biznis, i koji od toga profitiraju, ali moramo brinuti o stanovništvu, djeci. Mladi moraju znati da postoje bolji načini da zarade novac a da to nije u kladionici", dodaje Camaj.

Kakav je odgovor onih koji se klade?


"Dosta igram kladionicu. Zatvaranje tih objekata direktno bi me ugrozilo jer često dobijam. Sad ću svaki tiket da igram kao da mi je posljednji", kaže kroz šalu sagovornik RSE Mitar, koji ne želi da mu i prezime bude objavljeno. Ipak, kaže ozbiljnijim tonom, kladiće se i ako zatvore te objekte.

"Kladiću se na bilo kojoj internet platformi. Tu će, čini mi se, na gubitku biti samo zaposleni u kladionicama", ističe Mitar.

U kladionicama, kazinima i automat klubovima u Crnoj Gori zaposleno je oko 3.000 radnika. Bivša radnica kazina: 'Svjedočila sam kako mnoga djeca ostaju bez doručka, igračaka' Jelena je godinama bila jedna od njih. Radila je u kazinu na primorju Crne Gore. U razgovoru za RSE kaže da je tokom tog perioda "svašta vidjela" i da je to "posebno stanje uma".

"Ne znam kako da objasnim, ali u momentu kad gube, kao da bi život dali samo da se izvuku, da vrate pare. Ostajali su do jutra. Kada izgube uhvate se za glavu a onda počnu da 'kukaju' kako su sve potrošili, da neće imati djeci da daju za doručak, da im kupe igračku", priča Jelena (puni identitet poznat redakciji). Među klijentima, kaže, bilo je od onih sa prosječnim primanjima, koji su cijelu platu ostavljali u kazinu ali i "biznismena".

"Neki od njih su ostavljali i po 15.000 ili 20.000 eura. Izgube sve i odu kao pokošeni", riječi su Jelene. Prije kazina radila je i u jednoj kladionici na sjeveru države.

"Tu nije bilo nekih drastičnih situacija jer su 'gore' ljudi siromašniji. Ali znam da su se zaduživali kod kamataša, upisivali u kladionicama, 'igrali na crtu'. Nisam više u tom svijetu, ali iskreno voljela bih da ih sve zatvore. To je zlo", kaže Jelena.

Psiholog o 'kockanju bez obzira na posljedice'


U Crnoj Gori ne postoji zvanična institucija u kojoj se liječe zavisnici od kockanja. Onima koji imaju ovaj problem pomaže savjetovalište Entera, u okviru nevladine organizacije Zid. Prema riječima psihologa Milana Radovanovića iz Entere, inicijativa će dati efekta tek na duge staze, jer je potencijalno izlječenje dug, višegodišnji proces.

"Kada dođe do zavisnosti kasno je jer će zavisnik uraditi sve kako bi kockao. Oni kažu 'kockam se bez obzira na posljedice'. U posljednjoj fazi bolesti navode da bez kockanja ne mogu da žive", pojašnjava. Društvo, kaže, često ove pojave nekritički posmatra, a klađenje vidi kao porok, hir, čak i bezobrazluk. "A klađenje je veliki problem, veći od bolesti. Posljednja faza je patološko kockanje, gdje doživljavaju da im je kocka jedina životna aktivnost i da su sve životne aktivnosti podređene njoj. I sve će ugroziti samo da to ostvare", navodi Radovanović.

Kockanje, igra ili bolest?


Psiholog Radovanović naglašava da je tanka a često i nevidljiva linija između kockanja iz zabave i zavisnosti. To potvrđuje i Ivanka s početka ove priče.

"U početku mi je sin tražio po euro, dva, govoreći 'da mu je to zabava, igra'. I dobijao je, pogađao utakmice, golove. Nekad dobije 10 eura, nekad 20, pa onda 50. Pogriješila sam jer sam davala. A onda je počeo da traži više novca", riječi su Ivanke.

Psiholog Radovanović naglašava da se granica prelazi već u momentu kada osoba ne može da kontroliše želju za kockanjem. "Krene da kocka sve češće, a onda se ulozi povećavaju jer im onaj stari ulog više ne radi i time zadovoljstvo povećavaju. Nemogućnost kontrole želje i podizanje uloga su signali da se stvar otrgla kontroli", navodi. Nerazumijevanje, nekritički stav i reklamiranje veliki su problemi koji, smatra Radovanović, doprinose ovoj pojavi. Ukazuje da je dozvoljavanje maloljetnicima da kockaju izuzetan problem. "Javna tajna je da maloljetnici kockaju. Imali smo tribinu od 250 učesnika, uzrast 15 godina. Zamolio sam da ustanu svi koji su imali iskustvo s kockanjem. Nekih 30 je samo ostalo na stolicama".

"Društvo je omogućilo klincu da s 15 godina, i mlađima, ode s velikog odmora i odigra tiket. To ne smije da se dešava".

Kolika je dobit države od kladionica?


Zatvaranje kladionica, automat klubova i kazina u Crnoj Gori nije izvodljivo na način kako traži Albanski forum jer brojna privredna društva imaju koncesiju za priređivanje igara na sreću, kažu u Upravi za igre na sreću.

Koncesije se, kako navode, ne mogu prekinuti bez štete za državu. "Privrednim društvima koja imaju dodijeljenu koncesiju za priređivanje igara na sreću ona se ne može oduzeti dok ne istekne. Ukoliko bi došlo do njenog oduzimanja prije isteka roka na koji je dobijena, država bi koncesionarima morala da nadoknadi izgubljenu dobit", navode iz Uprave. Crna Gora po osnovu igara na sreću u 2021. godini prihodovala je više od 14 miliona eura a u 2022. više od 16 miliona eura. U Crnoj Gori kockanje reguliše zakon od prije skoro dvije decenije. Novi Zakon o igrama na sreću, koji se radi od 2012. godine, u dobroj mjeri je već prevaziđen, kažu iz Uprave.

Zašto je Albanija zatvorila kockarnice?


Iz Uprave za igre na sreću ukazuju na primjer Crnoj Gori susjedne Albanije gdje je kockanje ukidanjem kockarnica prešlo u sivu zonu. "Nakon zabrane priređivanja igara na sreću došlo do problema sa ekspanzijom sive zone", navode iz Uprave. U Albaniji je 2019. godine stupio na snagu Zakon o zabrani kockanja, čime je zatvoreno 4.300 kladionica. Klađenje su dozvolili samo u hotelima sa pet zvjezdica, van urbanih područja. Statistika pokazuje da je u toj zemlji s oko 2,8 miliona stanovnika, bio po jedan kladioničar na 670 stanovnika, što je natjeralo državu da ih zabrani. Istraživanje Evropskog Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga iz 2019. godine obuhvatilo je omladinu uzrasta od 15 do 16 godina iz 35 država.

Najveća stopa učenika s kockarskim iskustvom je u Grčkoj i na Kipru (33 odsto), a odmah potom u Crnoj Gori (32 odsto).

Tekst je preuzet sa portala Radio Slobodna Evropa.

"Prestala sam da mu dajem novac za klađenje a onda je od rodbine uzimao. Krio je od mene sve dok nam na vrata nisu došli ljudi kojima je bio dužan skoro 10.000 eura. Dali su rok za vraćanje. Pozajmila sam na više strana, i sada vraćam od penzije i što zaradim mimo toga. On sa klađenjem nije prestao."

Ovo je Ivanka (pravi identitet poznat redakciji), majka jednog, kako sama kaže, velikog kockara. Njena i suprugova primanja, koji je takođe penzioner, ne prelaze 500 eura. Njihov sin ima 32 godine, nezaposlen je, a sa igrama na sreću počeo je prije 15 godina. "Neće da radi. Od koga sada uzima ne znam. Rođacima ne mogu u oči da pogledam od stida a živim u strahu da će nam se opet neko pojaviti na vrata", ispričala je Ivanka za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema podacima Instituta za javno zdravlje iz 2020. godine, svaki drugi 17-godišnjak kocka.

Upravo zbog mladih koji u ranom uzrastu počnu da igraju sportsku prognozu, koalicija Albanski forum, koja bi trebalo da bude dio buduće Vlade Crne Gore, zahtijevaće od koalicionih partnera tokom pregovora da se zatvore kazina i kladionice. "Premnogo njih se kladi jer su im, između ostalog, lako dostupni objekti u kojima to mogu da rade, čak u blizini škola", kaže za RSE jedan od inicijatora Nikola Camaj iz Albanskog foruma.

U Crnoj Gori ima više od 1.100 objekata za klađenje, najviše ih je u Podgorici gotovo 350. Eventualno zatvaranje kladionica kratkoročno ne bi dalo efekta, ali bi na duge staze pomoglo borbu protiv ove pošasti, kaže za RSE psiholog Milan Radovanović, za koga je ključ rješavanja u prevenciji. S druge strane, iz Uprave za igre na sreću za RSE kažu da bi zatvaranjem kladionica ova oblast prešla u sivu zonu i "preselila se" u online klađenje. Kladionice su u prošloj godini profitirale više od 100 miliona eura, a država je od ove "djelatnosti" prihodovala više od 16 miliona eura.

Koliko država zarađuje od igara na sreću?

Uprava za igre na srecu

 

 

 

Šta kažu inicijatori?


"Vidimo kladionice na svakom koraku. Čak blizu škola. Lako su dostupne i mladi ih doživljavaju kao lak način za sticanje novca", kaže Camaj iz Albanskog foruma, u čijem je partijskom programu gašenje kladionica. U opštini Tuzi, gdje živi, radi devet kladionica. "Na pedeset metara od Gimnazije je kladionica. Na stotinjak metara od druge škole još jedna", kaže Camaj. Prema Zakonu o igrama na sreću, udaljenost objekta u kojima je omogućeno klađenje od obrazovnih ustanova ne može biti manja od 250 metara. I sam Camaj je, navodi, svjestan da je kladionice nemoguće stopostotno ugasiti. "Ali ključno je da se smanji broj, ograniči dostupnost. Kao što su alkohol i duvanski proizvodi zabranjeni mlađima od 18, ili 21 godinu, tako bi trebalo i po pitanju kladionice", ističe.

"Razumijem one čiji je to biznis, i koji od toga profitiraju, ali moramo brinuti o stanovništvu, djeci. Mladi moraju znati da postoje bolji načini da zarade novac a da to nije u kladionici", dodaje Camaj.

Kakav je odgovor onih koji se klade?


"Dosta igram kladionicu. Zatvaranje tih objekata direktno bi me ugrozilo jer često dobijam. Sad ću svaki tiket da igram kao da mi je posljednji", kaže kroz šalu sagovornik RSE Mitar, koji ne želi da mu i prezime bude objavljeno. Ipak, kaže ozbiljnijim tonom, kladiće se i ako zatvore te objekte.

"Kladiću se na bilo kojoj internet platformi. Tu će, čini mi se, na gubitku biti samo zaposleni u kladionicama", ističe Mitar.

U kladionicama, kazinima i automat klubovima u Crnoj Gori zaposleno je oko 3.000 radnika. Bivša radnica kazina: 'Svjedočila sam kako mnoga djeca ostaju bez doručka, igračaka' Jelena je godinama bila jedna od njih. Radila je u kazinu na primorju Crne Gore. U razgovoru za RSE kaže da je tokom tog perioda "svašta vidjela" i da je to "posebno stanje uma".

"Ne znam kako da objasnim, ali u momentu kad gube, kao da bi život dali samo da se izvuku, da vrate pare. Ostajali su do jutra. Kada izgube uhvate se za glavu a onda počnu da 'kukaju' kako su sve potrošili, da neće imati djeci da daju za doručak, da im kupe igračku", priča Jelena (puni identitet poznat redakciji). Među klijentima, kaže, bilo je od onih sa prosječnim primanjima, koji su cijelu platu ostavljali u kazinu ali i "biznismena".

"Neki od njih su ostavljali i po 15.000 ili 20.000 eura. Izgube sve i odu kao pokošeni", riječi su Jelene. Prije kazina radila je i u jednoj kladionici na sjeveru države.

"Tu nije bilo nekih drastičnih situacija jer su 'gore' ljudi siromašniji. Ali znam da su se zaduživali kod kamataša, upisivali u kladionicama, 'igrali na crtu'. Nisam više u tom svijetu, ali iskreno voljela bih da ih sve zatvore. To je zlo", kaže Jelena.

Psiholog o 'kockanju bez obzira na posljedice'


U Crnoj Gori ne postoji zvanična institucija u kojoj se liječe zavisnici od kockanja. Onima koji imaju ovaj problem pomaže savjetovalište Entera, u okviru nevladine organizacije Zid. Prema riječima psihologa Milana Radovanovića iz Entere, inicijativa će dati efekta tek na duge staze, jer je potencijalno izlječenje dug, višegodišnji proces.

"Kada dođe do zavisnosti kasno je jer će zavisnik uraditi sve kako bi kockao. Oni kažu 'kockam se bez obzira na posljedice'. U posljednjoj fazi bolesti navode da bez kockanja ne mogu da žive", pojašnjava. Društvo, kaže, često ove pojave nekritički posmatra, a klađenje vidi kao porok, hir, čak i bezobrazluk. "A klađenje je veliki problem, veći od bolesti. Posljednja faza je patološko kockanje, gdje doživljavaju da im je kocka jedina životna aktivnost i da su sve životne aktivnosti podređene njoj. I sve će ugroziti samo da to ostvare", navodi Radovanović.

Kockanje, igra ili bolest?


Psiholog Radovanović naglašava da je tanka a često i nevidljiva linija između kockanja iz zabave i zavisnosti. To potvrđuje i Ivanka s početka ove priče.

"U početku mi je sin tražio po euro, dva, govoreći 'da mu je to zabava, igra'. I dobijao je, pogađao utakmice, golove. Nekad dobije 10 eura, nekad 20, pa onda 50. Pogriješila sam jer sam davala. A onda je počeo da traži više novca", riječi su Ivanke.

Psiholog Radovanović naglašava da se granica prelazi već u momentu kada osoba ne može da kontroliše želju za kockanjem. "Krene da kocka sve češće, a onda se ulozi povećavaju jer im onaj stari ulog više ne radi i time zadovoljstvo povećavaju. Nemogućnost kontrole želje i podizanje uloga su signali da se stvar otrgla kontroli", navodi. Nerazumijevanje, nekritički stav i reklamiranje veliki su problemi koji, smatra Radovanović, doprinose ovoj pojavi. Ukazuje da je dozvoljavanje maloljetnicima da kockaju izuzetan problem. "Javna tajna je da maloljetnici kockaju. Imali smo tribinu od 250 učesnika, uzrast 15 godina. Zamolio sam da ustanu svi koji su imali iskustvo s kockanjem. Nekih 30 je samo ostalo na stolicama".

"Društvo je omogućilo klincu da s 15 godina, i mlađima, ode s velikog odmora i odigra tiket. To ne smije da se dešava".

Kolika je dobit države od kladionica?


Zatvaranje kladionica, automat klubova i kazina u Crnoj Gori nije izvodljivo na način kako traži Albanski forum jer brojna privredna društva imaju koncesiju za priređivanje igara na sreću, kažu u Upravi za igre na sreću.

Koncesije se, kako navode, ne mogu prekinuti bez štete za državu. "Privrednim društvima koja imaju dodijeljenu koncesiju za priređivanje igara na sreću ona se ne može oduzeti dok ne istekne. Ukoliko bi došlo do njenog oduzimanja prije isteka roka na koji je dobijena, država bi koncesionarima morala da nadoknadi izgubljenu dobit", navode iz Uprave. Crna Gora po osnovu igara na sreću u 2021. godini prihodovala je više od 14 miliona eura a u 2022. više od 16 miliona eura. U Crnoj Gori kockanje reguliše zakon od prije skoro dvije decenije. Novi Zakon o igrama na sreću, koji se radi od 2012. godine, u dobroj mjeri je već prevaziđen, kažu iz Uprave.

Zašto je Albanija zatvorila kockarnice?


Iz Uprave za igre na sreću ukazuju na primjer Crnoj Gori susjedne Albanije gdje je kockanje ukidanjem kockarnica prešlo u sivu zonu. "Nakon zabrane priređivanja igara na sreću došlo do problema sa ekspanzijom sive zone", navode iz Uprave. U Albaniji je 2019. godine stupio na snagu Zakon o zabrani kockanja, čime je zatvoreno 4.300 kladionica. Klađenje su dozvolili samo u hotelima sa pet zvjezdica, van urbanih područja. Statistika pokazuje da je u toj zemlji s oko 2,8 miliona stanovnika, bio po jedan kladioničar na 670 stanovnika, što je natjeralo državu da ih zabrani. Istraživanje Evropskog Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga iz 2019. godine obuhvatilo je omladinu uzrasta od 15 do 16 godina iz 35 država.

Najveća stopa učenika s kockarskim iskustvom je u Grčkoj i na Kipru (33 odsto), a odmah potom u Crnoj Gori (32 odsto).

Tekst je preuzet sa portala Radio Slobodna Evropa.

Postoji li granica između rekreativnog kockanja i početka bolesti zavisnosti pitanje je na koje smo pokušali da ogovorimo. Želja za brzom i lakom zaradom kao i zabavom najčešči su razlozi zbog kojih se mladi okreću kockanju, kazala je sagovornica Standarda Maja Lješnjak, psihološkinja i savjetnica u psihoterapiji (ADP-Zid).

Od kockanja iz zabave do bolesti zavisnosti put je kraći nego što mnogi misle pa su nerijetkli slučajevi da kockari uzimaju novac na kamatu kod zelenaša za vraćanje kockarskih dugova.
Vlada duže vrijeme najavljuje izmjene Zakona o igrama na sreću i uvođenje registra s podacima građana kojima bi se zabranio pristup kladionicama i kazinima.
Maju Lješnjak, psihološkinju i savjetnicu u psihoterapiji Nevladine organizacije Asocijacije za demokratski prosperitet (ADP-Zid) upitali smo da li je u porastu kockanje među maloljetnicima i koje su to “igre na sreću” popularne.


Tombola, slot aparati, klađenje... 
“Pod kockanjem se podrazumijevaju sve vrste igara na sreću, a najčešće igre u početku su tombola, slot aparati, klađenje. U prethodnom periodu u ekspanziji je i online klađenje među ovom populacijom. U početku su ulozi minimalni, ali kako raste vrijeme provedeno u kockanju i ulozi se postepeno povećavaju”, kaže i dodaje da želja za brzom i lakom zaradom kao i zabavom najčešči su razlozi zbog kojih se mladi okreću kockanju.
“Problem nastaje kada se ostvari prvi veći dobitak, koji potkrepljuje ovakvo ponašanje i predstavlja okidač za dalje kockanje”, navodi Lješković koje je trenutno je u procesu edukacije iz psihoterapijskog pravca Transakciona analiza u okviru Crnogorske asocijacije za Transakcionu analizu ( MONTA ) i Evropske asocijacije za Transakcionu analizu (EATA).


Ono što je karakteristično generalno za osobe sa problemom kockanja jeste da to vješto kriju od članova porodice, ističe Lješnjak.


“Roditelji najčešće to primijete kada se pojave dugovi zbog kockanja. Ovaj problem je prisutan i među ženama. Ukoliko neko provodi više vremena u kockanju od planiranog, ulaže sve više novca ili postaje nervozan kada ne kocka, znaci su da se problem razvio”, odgovara na naše pitanje kada zapravo roditelji primijećuju problem. U Savjetovalište se za pomoć obraćaju osobe svih starosnih dobi.


Najmlađa osoba koja se obratila za pomoć ima 17 godina.


Pozajmice kod zelenaša


Kriminal je često način za dolazak do brzog novca, a koje su to kriminalne radnje kojima se služe kockari, psihološkinja otkriva:
“Osobe koje su u problemu često uzajmljuju novac kod zelenaša kako bi vratile dugove koje su naprave zbog kockanja. Nije rijedak slučaj da pronevjere novac na poslu, ili prokockaju dnevni pazar ukoliko rade u ugostiteljstvu“, objašnjava.


Porodica vraća dugove, ali…


Članovi porodice kockara često su uključeni u probleme kockara.

“Članovi porodice obično nekoliko puta vrate dugove prije nego što se obrate u Savjetovalište za pomoć”, ističe.


Na koji način kockar, kada postane svjestan problema može sebe da zaustavi u tom porivu ili je isključivo stručna pomoć u tom slučaju neophodna, pitamo.


“Potrebno je da se osoba obrati za pomoć već kada se pojave prvi problemi zbog kockanja, bilo da su finansijske prirode ili se pojavljuju u nekoj drugoj oblasti života”, savjetuje.


“Smatram da država nije uključena u dovoljnoj mjeri u ovaj problem, a njena uloga je jako važna naročito na polju prevencije zavisnosti”, zaključuje Lješnjak.

 

 

Članak je preuzet sa sajta: KOCKARI često uzajmljuju novac kod ZELENAŠA kako bi vratili DUGOVE: Pronevjere na poslu, prokockaju i dnevni pazar-u ekspanziji online klađenje | Standard

O problemu veće zavisnosti od kocke u doba pandemije govore Sanda Rakočević i  Milan Radovanovic, psihoterapeut Savjetovališta Entera. 

 

Kako pomoći nekome da zaustavi kockanje

Ako Vaša voljena osoba ima problem sa kockanjem, vjerovatno se kod Vas gomila mnogo oprečnih emocija. Možda ste potrošili mnogo vremena i energije pokušavajući da voljenu osobu spriječite da se kocka ilije stalno pokrivajući u toj radnji. U isto vrijeme, možda ste bijesni na voljenu osobu zbog ponovnog kockanja i umorni od pokušaja da nastavite sa pokušajima da joj pomognete. Vaša voljena osoba je možda pozajmila ili čak ukrala novac, a nikako da ga vrati. Možda ste prodali porodičnu imovinu ili nagomilali velike dugove na zajedničkim kreditnim karticama.

Iako je kompulzivnim i problematičnim kockarima potrebna podrška porodice i prijatelja koji će im pomoći u njihovoj borbi da zaustave kockanje, odluka o prekidu mora biti njihova. Koliko god to željeli, i koliko god vidjeli efekte, ne možete nekoga natjerati da prestane da se kocka. Međutim, možete ih podstaći da potraže pomoć, podržati ih u njihovim naporima, zaštititi ih i ozbiljno shvatiti bilo kakav razgovor o samoubistvu.

 

Četiri savjeta za članove porodice:

Započnite pomažući sebi. Vi imate pravo da se zaštitite, i emocionalno i finansijski. Ne krivite sebe za probleme zavisnika od kocke i ne dopustite da njegova zavisnost dominira Vašim životom. Ignorisanje sopstvenih potreba može biti izvor izgaranja.

Ne morate sve sami. Može se desiti da se osjećate toliko porazno noseći se sa zavisnošću od kockanja voljene osobe da će Vam možda djelovati lakše da racionalizujete njihove zahtjeve pravdajući se „ovo je poslednji put“. Možda se osjećate postiđeno, misleći da Vi jedini imate ovakve probleme. Obraćajući se nekome tražeći podršku, shvatićete da su se mnoge porodice borile sa ovim problemom.

Postavite granice u upravljanju novcem. Da biste osigurali da zavisnik od kocke ostane odgovoran i da spriječi recidiv, razmislite o preuzimanju porodičnih finansija. Međutim, to ne znači da ste odgovorni za upravljanje kockarskim impulsima zavisnika. Vaša prva odgovornost je osigurati daVaše finansije i kredit ne budu ugroženi.

Razmislite kako ćete postupati pri zahtjevima za novac. Problematični kockari često postaju vrlo dobri u traženju novca, bilo direktno ili indirektno. Oni mogu da koriste molbe, manipulacije ili čak prijetnje da bi ih dobili. Potrebna je praksa kako biste bili sigurni da ne omogućavate i odobravate zavisnost od kockanja voljene osobe.

Savjeti za partnere problematičnih kockara

Šta treba da radite...

  • Razgovarajte sa svojim partnerom o njegovom problemu kockanja i njegovim posledicama kada ste mirni, a ne kada ste pod stresom ili ste bijesni.
  • Potražite podršku. Grupe za samopomoć porodicama problematičnih kockara mogu Vas upoznati sa ljudima koji su se suočili sa istim preprekama.
  • Objasnite svom partneru da tražite pomoć zbog toga kako njihovo kockanje utiče na Vas i Vašu porodicu.
  • Razgovarajte sa djecom o partnerovom problemu kockanja.
  • Preuzmite upravljanje porodičnim finansijama, pažljivo nadgledajući izvode iz banaka i kreditnih kartica.
  • Ohrabrite i podržite svoju voljenu osobu tokom tretmana njenog problema sa kockanjem, iako je to možda dug proces, i to često ispunjen neuspjehom.

Šta ne treba da radite...

  • Ne treba da izgubite živce, propovijedate, držite predavanja ili prijetite i djete ultimatume kojih ne možete da se pridržavate.
  • Ne dozvolite sebi da previdite pozitivne kvalitete svog partnera.
  • Ne sprečavajte partnera da učestvuje u porodičnom životu i aktivnostima.
  • Ne očekujte da će oporavak Vašeg partnera od problema sa kockanjem biti lagodan ili lak. Čak i kada njihovo kockanje prestane, mogu se pojaviti i drugi osnovni problemi.
  • Ne spašavajte svog partnera iz duga ili na bilo koji način ne omogućavajte njegovu aktivnost kockanja.
  • Ne prikrivajte i ne poričite postojanje problema Vašeg partnera, kako pred sebom, tako i pred drugima.

Pronalaženje alternativa za kockanje

Održavanje remisije od zavisnosti od kockanja uveliko zavisi od pronalaženja alternativnog ponašanja kojim možete zamijeniti kockanje. Neki primjeri uključuju:

 

Razlog za kockanje

Uzorci ponašanja koji funkcionišu kao zamjena

Da biste pružili sebi uzbuđenje i nalet adrenalina

Probajte da se bavite nekim ekstremnim sportom ili izazovnim hobijem, poput planinskog biciklizma, penjanja na stijene ili kartingom.

Da biste bili društveniji, prevazišli stidljivost ili socijalnu izolaciju

Probajte savjetovanje, upišite se na časove retorike, pridružite se nekoj društvenoj grupi, povežite se sa porodicom i prijateljima, volontirajte, pronađite nove prijatelje

Da biste zaboravili na neprijatna osjećanja, ili da ne bi razmišljali o problemima Isprobajte terapiju ili knjige samopomoći
Dosada ili usamljenost

Pronađite nešto za šta ste strastveni, poput umjetnosti, muzike, sporta ili knjiga, a zatim pronađite druge sa istim interesovanjima

Opuštanje nakon stresnog dana

Već 15 minuta svakodnevnog vežbanja može da ublaži stres. Probajte duboko disanje, meditaciju ili masažu

Da biste riješili novčane probleme

Šanse su uvijek protiv vas kad je kocksnje u pitanju, pa je mnogo bolje potražiti pomoć kod kreditnog savjetnika

 

 

Suočavanje sa željom za kockanjem

Osjećaj nagona za kockanjem je normalan, ali kako budete stvarali i pravili zdravije izbore ponašanja i snažnu mrežu podrške, otpor ovoj žudnji postaće lakši. Međutim, kada želja za kockanjem nastupi:

Izbjegavajte izolaciju. Pozovite pouzdanog člana porodice, nađite se sa prijateljateljem na kafi ili idite na sastanak Anonimnih kockara.

Odložite kockanje. Recite sebi da ćete sačekati 5 minuta, 15 minuta ili sat vremena. Dok čekate, nagon za kockanjem može proći ili postati dovoljno slab da se oduprete.

Vizualizujte šta će se dogoditi ako se prepustite nagonu za kockanjem. Razmislite o tome kako ćete se osjećati nakon što sav novac nestane i ponovo ste razočarali sebe i porodicu.

Odvratite pažnju nekom drugom aktivnošću, poput odlaska u teretanu, gledanja filma ili neke druge aktivnosti.

Suočavanje sa propustima

Ako niste u stanju da se oduprete želji za kockanjem, nemojte biti prestrogi prema sebi ili to da koristite kao izgovor za odustajanje. Prevazilaženje zavisnosti od kockanja težak je proces. S vremena na vrijeme možete skliznuti sa puta ka oporavku, ali najvažnije je učiti na greškama i nastaviti sa radom na oporavku.

Najvažniji korak ka prevazilaženju zavisnosti od kockanja je da shvatite da imate problem.

Potrebna je ogromna snaga i hrabrost da biste se pomirili s tim, pogotovo ako ste tim putem izgubili mnogo novca i pogoršali ili raskinuli odnose sa važnim ljudima u Vašem životu. Ne očajavajte i ne pokušavajte da idete putem izlečenja sami. Mnogi drugi su bili u vašoj koži i uspjeli su da seoslobode ove zavisnosti, pa možete i Vi.

Naučite da se nosite sa neprijatnim osjećanjima na zdraviji način.

Kockate li se kad ste usamljeni ili vam je dosadno? Ili nakon stresnog radnog dana ili posle svađe sa supružnikom? Kockanje mnogima predstavlja način za ublažavanje neprijatnih emocija, opuštanje ili druženje. Ali postoje zdraviji i efikasniji načini upravljanja raspoloženjem i ublažavanja dosade, poput vježbanja, druženja sa prijateljima koji se ne kockaju, bavljenja novim hobijima ili vježbanja tehnika opuštanja.

Ojačajte mrežu podrške.

Teško je boriti se protiv bilo koje zavisnosti bez podrške, zato se obratite prijateljima i porodici. Ako je vaša mreža podrške ograničena, postoje načini za stvaranje novih prijatelja bez oslanjanja na posjetu kazinima ili onlajn kockanje. Pokušajte da se obratite kolegama na poslu, pridružite se sportskom timu ili klubu književnika, upišete čas predavanja ili se dobrovoljno prijavite.

 

Kako zauvijek zaustaviti kockanje

Za mnoge kockare napuštanje kockarske aktivnosti nije najveći izazov, već ostanak u oporavku - trajno se obavezujući da se klone kockanja. Internet je kockanje učinio daleko dostupnijim i samim tim težim za oporavljene zavisnike kako bi se izbjegao recidiv. Onlajn kazina i kladionice su otvorene cio dan, svakog dana za sve koji imaju pametni telefon ili imaju pristup računaru. Ali održavanje oporavka od zavisnosti od kockanja ili problema sa kockanjem i dalje je moguće ako se okružite ljudima kojima odgovarate, izbjegnete primamljivo okruženje i sajtove onlajn kladionica i kazina, odustanete od kontrole svojih finansija (bar u početku) i nađete zdravije aktivnosti koje će zamijeniti kockanje u Vašem životu.

Donošenje zdravijeg izbora

Jedan od načina da zaustavite kockanje jeste uklanjanje elemenata neophodnih za kockanje u vašem životu i njihova zamjena zdravijim izborima. Četiri elementa potrebna za nastavak kockanja su:

Odluka: Da bi se kockanje desilo, morate da donesete odluku o kockanju. Ako imate poriv - zaustavite ono što radite i pozovite nekoga, razmislite o posledicama svojih postupaka, recite sebi da prestanete da razmišljate o kocki i odmah nađite nešto drugo da radite.

Novac: Kockanje se ne može dogoditi bez novca. Oslobodite se svojih kreditnih kartica, neka neko drugi bude zadužen za Vaš novac, neka banka vrši automatsko plaćanje za Vas, zatvara račune na internetu i nosite samo ograničenu količinu gotovine sa sobom.

Vrijeme: Čak i kockanje na internetu ne može da se dogodi ako nemate vremena. Ispunite svoje dane aktivnostima koje nemaju nikakve veze sa kockanjem. Ako se kockate na pametnom telefonu, pronađite druge načine da ispunite tihe trenutke tokom dana.

Igra: Bez igre ili aktivnosti na koju se možete kladiti nema mogućnosti za kockanje. Ne dovodite sebe u – za kockara – primamljive situacije i okruženja. Recite zaposlenima u kockarnicama koje često posjećujete da imate problema sa kockanjem i zamolite ih da vam zabrane ulaz. Uklonite kockarske aplikacije i blokirajte kockarske lokacije na pametnom telefonu i računaru.


Zavisnost od kockanja se ponekad naziva „skrivenom bolešću“, jer ne postoje očigledni fizički znaci ili simptomi kao što postoje kad je zavisnosti od droge ili alkohola u pitanju. Problematični kockari takođe obično negiraju ili minimiziraju problem - čak i za sebe. Međutim, možda imate problema sa kockanjem ako:

• Osjećate potrebu da budete tajnoviti u vezi svog kockanja. Idete da kockate u tajnosti ili možete lagati koliko kockate, zbog osjećaja da drugi neće razumjeti ili da ćete ih iznenaditi velikom pobjedom.

• Imate problema sa kontrolom kockanja. Jednom kada započnete kockanje, možete li da se udaljite? Ili ste prisiljeni da se kockate dok ne potrošite poslednji dolar povećavajući svoje uloge u želji da vratite izgubljeni novac?

• Kockate se čak i kada nemate novca. Možete se kockati dok ne potrošite poslednji dolar, a zatim pređite na novac koji nemate - novac za plaćanje računa, kreditnih kartica ili stvari za svoju djecu. Možda ćete se osjećati podstaknuto da pozajmite, prodate ili čak ukradete stvari za novac od kockanja.

• Porodica i prijatelji brinu za vas. Poricanje zadržava problem sa kockanjem. Ako su prijatelji i porodica zabrinuti, pažljivo ih slušajte. Nije znak slabosti tražiti pomoć. Mnogi stariji kockari nerado kontaktiraju svoju odraslu djecu ako su prokockali nasledstvo, ali nikad nije kasno da se promijene na bolje.

 

Nekoliko mitova i činjenica o kockanju: 


Mit: Morate se kockati svaki dan da biste bili problematičan kockar.
Činjenica: Problematični kockar može se kockati često ili rijetko. Kockanje je problem ako stvara probleme.

Mit: Problematično kockanje zapravo nije problem ako kockar to sebi finansijski može priuštiti.
Činjenica: Problemi izazvani prekomjernim kockanjem nisu samo finansijski. Previše vremena provedenog na kockanju takođe može dovesti do problema u odnosim i pravnih problema, gubitka posla, mentalnih problema, uključujući depresiju i anksioznost, pa čak i samoubistvo.

Mit: Problem sa kockanjem samo je slučaj slabe volje, neodgovornosti ili neinteligencije.
Činjenica: Problemi s kockanjem pogađaju ljude svih nivoa inteligencije i svih sredina. Ranije odgovorne i snažne volje pojedinci jednako će vjerovatno razviti problem kockanja kao i svi drugi.

Mit: Partneri problematičnih kockara često voze svoje najmilije na kockanje.
Činjenica: Problematični kockari često pokušavaju da racionalizuju svoje ponašanje. Kriviti druge je jedan od načina da se izbjegne preuzimanje odgovornosti za svoje postupke, uključujući i ono što je potrebno za prevazilaženje problema.

Mit: Ako kockar sa problemom stvori dug, trebali biste mu pomoći da se pobrine za to.
Činjenica: Brzi način rješavanja problema može da se čini kao prava stvar. Međutim, spasavanje kockara od duga može zapravo pogoršati stvari omogućavanjem da se nastave njihovi problemi s kockanjem.

9. jula 2020

“Dakle, svi smo se nekad našli na ovom mjestu…
Probuditi se sa osjećajem kao potpuni gubitnik i pomisliti da bi to moglo biti to: "Ovo je poslednji put!" Nažalost, vrlo dobro znam da ovo nije poslednji put, sve dok ne napravim izbor koji će se odnositi na ozbiljne promjene u mom životu.
Kockam se od svoje 17. godine i gledao sam svog starijeg brata na igrama "stare škole". Kada sam napunio 18 godina i postao “legalan”, nisam se trebao skrivati od zaštitara koji bi mogli tražiti ličnu kartu.
Sve je počelo ogromnom pobjedom, a pobjede te večeri su samo dolazile. Kasnije, spavajući u svom krevetu, srce mi je kucalo brzim ritmom. Imao sam samo 200 dolara i uspio sam da to pretvorim u 8.500 dolara.
Sledećeg dana sam prošetao do lokalnog paba i ponovo sam samo pobijedio. Moji džepovi bili su puni novca. Osjećao sam se dobro. Ali u stvarnosti, moj život je išao spiralno van kontrole.
Veoma sam težak gubitnik i zbog svoje ličnosti sam dva puta bio zatvoren zbog kockanja. Prvi put kad sam otišao u zatvor bila je oružana pljačka siromašnog čovjeka koji je noću prelazio ulicu. Nisam loša osoba niti sam ikad bio zločinac, ali toliko sam zombificiran kockanjem da me to vodilo ka ovom zloglasnom putu i 2 godine u zatvoru.
Drugi put je bio stvarni RSL klub u kome je neko upucan. Srećom, muškarac nije umro, ali sam se vratio u zatvor na 3 godine. Sve se to dogodilo u roku od 6 godina, a ja sam bila 5 godina u zatvoru zbog ove patetične bolesti koju ne mogu ukloniti iz uma.
U zatvoru se nikada nisam kockao. Trenirao sam i učio. Izašao sam izgledajući dobro i osjećajući se dobro. Imao sam 27 godina. Kada sam pušten na slobodu, odlučio sam se da se više ne vraćam. Ali 6 mjeseci kasnije bio sam potpuno zavistan, uzimao sam kredite za kockanje i nikada ih nisam vraćao.
Imam lošu kreditnu sposobnost već 5 godina ali to uskoro ističe. Bojim se da bih to mogao ponovo učiniti. Između svega toga, oženio sam se i dobio dijete. Moja supruga zna za moju prošlost i srećom kontroliše moje finansije.
Kada postanete kockar, to vas takođe vodi do toga da postanete kompulzivni lažljivac. Iako moja supruga kontroliše moj novac, uvijek pronalazim način da se kockam. Uvijek se uvaljujem u dugove koje moram da vratim. Ja to radim kroz laži. Laži su nešto što ne sliči mojoj prirodi, ali kocka je to od mene napravila. Imao sam 91 kilogram mišića kad sam izašao iz zatvora. Sad sam 140 kilograma. Dobitak težine od gotovo 50 kilograma. Osjećam se užasno svaki dan.
Zbog ranog super izdanja COVID-a izvukao sam 20.000 dolara. 10.000 USD za svaku finansijsku godinu. Imao sam i pristojni poreski povraćaj od 5.000 dolara, ali sve je nestalo. Kako objašnjavate 25.000 dolara za dvije nedelje?

Bukvalno sam potošio 25.000 dolara u dvije nedelje.

Imam jako dobar posao, ženu koja me voli, sina i i još jednog na putu. Ne zaslužuju nekoga poput mene. Čitav svijet se urušava, a sagorim novac kao da je neograničen.

Dakle, samo da sumiram sve. Danas imam 33 godine. Vlasnik sam kuće zahvaljujući svojoj ženi. Imam jedno dijete, jedno na putu. Dva puta sam bio u zatvoru. Još uvijek sam zaglavljen na svoje stare načine i ne bježim.
Vjerujte mi, ako čitate moju priču, trčite što brže možete. Bacio sam stotine dolara na konje plaćajući po 10 dolara da pobijede. Pobijedio sam. Na kraju, izlazite kao gubitnik. Uvijek gubite. Nema pobjede.
Dok ovo pišem razmišljam da se vratim na MMA (mješovite borilačke vještine). Moram smisliti nešto ... Ovo je dugačak put…”

Preuzeto sa https://gamblershelp.com.au/learn-about-gambling/personal-stories/tebi-09072020/

Covid19 i kockanje

23 jul 2020 Napisala

Novonastali korona virus je rasprostranjen svijetom i stvara nesagledicve posledice. Utiče na prije svega na zdravlje ljudi, ali i zatvaranje gradova, cijelih država i regiona, samim tim na turizam u raznim državama i sveukupno ekonomsku situaciju u svijetu. Ali korona virus je zaustavio i sport. Zaustavljanjem sporta, tj odlaganjem razlih turnira, takmičenja, prvenstava ne samo da je uticalo na fanove sporta već i na indrustriju igara na sreću. Oni su svoj rad morali da prilagode novonastaloj situaciji i čini se da se njihova ekonomska situacija ne mijenja. Ali šta se dešava sa mentalnim zdravljem ljudi?
Budući da pandemija koronavirusa zaustavlja gotovo sav sport uživo, kladionice traže online casino igre i virtuelne sportove. Iako su fudbalske utakmice i konjičke trke možda virtualne, opasnosti su previše realne.
Sve dok je bilo sporta postojalo je klađenje na ishod, ali šta se dešava kada nema sporta na koji se može kladiti ili nema fizičkih prostora u kojima bi se kladio?

Za kladionice i kompanije za igre koje se suočavaju sa gubitkom glavnog tržišta (sportskih utakmica i fanova sporta) odgovor je jednostavan: Svojim kupcima nudite virtuelne sportove, kao i igre na sreću, bingo, poker i kasino igre.

Ali, za one koji se bore da kontrolišu svoje kockanje, trenutna klima može biti još pogubnija.
Ljudi koji obično ne kockaju bi mogli vidjeti kockanje kao način za popunjavanje slobodnog vremena u vrijeme izolacije, ali ima i dosta ljudi na koje će ovo negativno uticati finansijski, a reklama za kockanje stvara pogrešno uvjerenje da je kockanje brz način zarađivanja.
Postoji stvarna opasnost da povremeni kockari, tj osobe koje kockaju na zabavno rekreativnom nivou zamijene svoje relativno ograničeno sportsko klađenje virtualnim kazino igrama i sportovima, koji nisu samo neumoljivi, već su neograničeni, i nemaju nikakve veze sa sportom. Postoji briga da ljudi nemaju razumijevanja za postojanje zavisnost ovih vrsta igara, ne razumiju da mala povremena opklada na njih može dovesti do neke vrste problema ili zavisnosti.

Ograničenja i preusmeravanje


Neke vlade se slažu sa ovakvom procjenom trenutnih opasnosti. Belgijske kladionice nedavno su objavile limit na depozit od 500 € sedmično na lokalnim veb sajtovima. Španska vlada uvela je ograničenje oglašavanja kockanja na četvoročasovni period između 1 i 5 ujutro, a Letonija je zabranila onlajn kockanje dok se ne ukinu ograničenja i mjere usled koronavirusa. Međutim, to su izuzeci. Većina zemalja je uvela minimalne promjene, ako ih je uopšte i uvela.


Ubrzan tempo


Nedavno istraživanje britanske komisije za kockanje koje reguliše industriju igara na sreću u toj zemlji otkrilo je da je 1,2 posto ljudi koji kockaju razvilo problem. Kada se uzmu u obzir samo onlajn klađenje na sport, ta cifra raste i do 2,5 odsto. Za online igre poput ruleta, slotova i virtualnih sportova, koji su u osnovi generatori broja, to iznosi 9,2 posto.

Na Bet365, jednom od najvećih svetskih sajtova za klađenje, u vrijeme pisanja ovog članka, klijent može da se kladi na različite ishode virtuelnog meča između Chelsea Pensioners-a i Manchester Bluesa, u potpunosti fiktivnih fudbalskih timova. Opklade se mogu dati na ishod meča, tačan rezultat, broj golova koji tim postigne prvi i niz drugih igara.
Utakmice se sastoje od oko tri minuta računarsko generisanih isticanja, a čim jedna završi, započinje druga. Učestalost kojom kockar može ulagati glavni je razlog za nevjerovatno visoke zavisnosti od ovih vrsta igara. Umjesto da gledamo kako se meč igra tokom 90 minuta ili čekamo pola sata između konjskih trka, gubici se mogu odmah ređati.

Jednom kada se sačuva niša regularnih kockara, ova vrsta igara se gura u glavni tok. Ranije ovog mjeseca skoro 5 miliona ljudi se prijavilo na britanskom javnom televizijskom servisu ITV da gleda Virtual Grand National, otprilike polovinu očekivane publike za pravu trku, koju je zamijenila u subotnjem popodnevnom rasporedu. Zarada od tri miliona evra otišla je prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije (NHS).

Kladionice i kompanije za igre na sreću ukazuju na njihovo članstvo i doprinose raznim regulatornim tijelima osmišljenim za suzbijanje zavisnosti, ali zabrinjava to da kombinacija izolacije, finansijskih briga i nemogućnosti bavljenja hobijma može dovesti do recidiva, kao i pojavi novih ljudi koji razvijaju probleme povet+zanih sa kockom.

"Neke od mojih najgorih kockanja bile su kada je fudbal bio ipauziran tokom ljeta i zamjenjivao sam ga sa svim vrstama igara na sreću: online kockarnice, slotovi, virtuelni sportovi", govori jedan od bivših kockara. „Jer to nije bio sport u koji sam se kladio, bila je ideja samog kockanja, to je bilo ono od čega sam bio zavisnik. To bi moglo biti bilo šta. "

Iako je teško prikupiti direktne statistike, uticaji zavisnosti od kockanja su ogromni, a problemi mentalnog zdravlja, samoubistva i bankrot uobičajeni su kod onih koji razvijaju problem kockanja. Iako će mnogi biti frustrirani nedostatkom sporta, postoji značajan broj ljudi za koje bi njegovo odsustvo moglo imati daleko ozbiljnije posledice.