Patološko kockanje može ostaviti izuzetno teške i dugotrajne posljedice po osobu. One se mogu svrstati u četiri grupe:

Fizičke posljedice nastaju usled čestih, po organizam stresnih situacija. Osoba koja kocka preživljava stres prilikom pronalaženja sredstava za kockanje, u toku samog kockanja, u situacijama kada gubi i dobija, kao i na kraju, kada se kod nje javlja osjećaj krivice što se ponovo „kockao/la“. Kao posljedica ovakvog stanja javljaju se i zdravstveni problemi kao što su poremećaj probave, glavobolje, nesanice, košmari, gubitak apetita ili povećan apetit, povećana konzumacija alkohola i cigareta ili psihoaktivnih supstanci, migrena, ubrzan rad srca, kardiovaskularne bolesti, kožne bolesti, perut, tikovi, drhtanje, povećano znojenje i ostale bolesti povezane sa stresom.

Psihičke posljedice Zavisnost od kockanja može prouzrokovati poremećaje psihičkih funkcija, koji se manifestuju: slabijom koncentracijom, lošijim pamćenjem, otežanim mišljenjem, čestim i neadekvatnim promjenama raspoloženja, bezvoljnošću, depresivnošću, impulsivnošću, smanjenjem motivacije i suženjem interesovanja. Takođe, dolazi i do karakternih promjena i uspostavljanja zavisničkog obrasca ponašanja kojeg karakteriše ponašanje zasnovano na „principu prijatnosti“ , koje je svojstveno djeci , a ne na „ principu realiteta“ koje je svojstveno odraslima, zatim lažljivost, manipulativnost , sebičnost, egocentričnost, nezrelost, bezosjećajnost, neodgovornost , negativan stav prema autoritetima. Pored ovih, razvijaju se još neke specifične crte ličnosti koje su karakteristične za kockare kao što su parazitizam, lijenjost, nesposobnost da se bave proizvodnim radom, grandioznost i omnipotencija. U grupu psihičkih posljedica spada i takozvani komorbiditet i to kao pravilo a ne kao izuzetak. Uz kockanje se po pravilu javlja i neki drugi psihički poremećaj kao što su nikotinizam, alkoholizam, narkomanija , anksiozni poremećaji, depresija , hiperaktivni pore,ećaj i poremećaj pažnje.

Socijalne posljedice se odnose na probleme koje kockanje izaziva u socijalnom okruženju zavisnika i to u nekoliko oblasti društvenog života:

• Profesionalne posljedice se najprije ispoljavaju u izostanicima sa posla, bolovanjima , lošem kvalitetu rada , lošoj komunikaciji sa kolegama i netršeljivosti prema nadređenima, ako je zavisnik zaposlen. Ukoliko je osoba u procesu školovanja dolazi do izostanaka sa časova ili predavanja, pauza u školovanju ili njegovog prekida, sve lošijih rezultata i ocjena , problema sa kolegama i profesorima.
• Posljedice u interpersonalnoj komunikaciji. U ovu grupu spadaju problemi u komunikaciji sa ljudima koji se ogledaju u sve češćim konfliktnim situacijama, prepirkama, svađama, kritikovanju drugih, veličanju sopstvenog i omalovažavanju tuđeg rada. Do problema u komunikaciji dolazi i u odnosu sa partnerima, prijateljima, članovima porodice, kolegama, komšijama...Odnosi sa njima postaju slabi i površnji a često dolazi i do prekida komunikacije.
• Ekonomske posljedice su nerijetko i najizraženije. Usled čestih gubitaka velike količine novca, stalnih pozajmica od porodice, prijatelja i na kraju uzimanja novca na kamatu od „zelenaša“ kockar i njegova porodica počinju trpjeti i na finansijskom planu. Potrebno je nekoliko godina kako bi se kockar i njegova porodica oporavili od ovih posledica (pod uslovom da osoba više ne kocka). Nažalost, nije mali broj i onih koji se nikada ne oporave od ovih posledica.
• Krivično-pravne posledice nastaju uglavnom nakon što „presuše“ svi izvori novca i to kako personalni, tj. porodični tako i oni „od kojih se do skoro moglo pozajmiti“. Kako bi došli do novca zavisnici pribjegavaju izvršenju krivičnih djela a najčešće razbojništva , krađa i razbojničkih krađa.
• Porodične posledice spadaju u grupu socijalnih posledica, ali se zbog važnosti izdvajaju u osebnu grupu. Problem kockanja ujedno je i problem čitavog porodičnog sistema. Odnosi unutar njega postaju sve lošiji, konfliktniji, komunikacija među članovima postaje površna i neiskrena, porodične uloge su poremećene. Porodica počinje da se izoluje iz socijalnog okruženja, smanjuju se kontakti sa prijateljima i rodbinom. Proći će dosta vremena od momenta kada se sazna da jedan član kocka do momenta odlaska na liječenje. Za to vrijeme, porodica prolazi kroz jedan paradoksalan proces, u kome će (i pored najbolje namjere prema oboljelom članu) doprinijeti različitim postupcima daljem razvoju bolesti i ostajanju u njoj. Sve to rezultat je pojave mehanizama odbrane kojim probjegavaju članovi porodice. Tako se npr. kod supruge i majki se javljaju sljedeći mehanizmi odbrane:

  • negacija-tipa to ga je uhvatilo samo privremeno, to je trenutni hir, po principu „neće se to meni desiti“.

  • minimiziranje-nije kockar on se samo kladi

  • projekciji-za sve je krivo društvo, onoga je navelo

  • kao i drugi mehanizmi odbrane.

Međutim, vremenom porodica počinje da se suočava sa ovim teškim problemom, čije posljedice postaju sve izraženije i pokušava da pomogne zavisniku. Preduzima se niz mjera, takozvanih pseudorješenja poput moljenja, ubjeđivanja, svađa, prijetnji razvodom i napuštanjem, praćenja, pa sve do preseljenja u drugi grad. Svi ovi pokušaji stvaraju samo privremena rješenja, ali stvaraju i nove probleme, koji pogoršavaju i onako bezizlaznu situaciju. Tek u ovoj fazi članovi porodice se odlučuju da potraže stručnu pomoć.

Postoji veliki broj kockarskih igara a neke od njih su: sportsko klađenje (fudbal, košarka, tenis, trke konja i pasa i id), tombola, igre na aparatima (slot mašine, poker aparati..), rulet (mehanički i elektronski), internet (on-line) kockanje/klađenje i td. U pitanjima ispod pod treminom “kockanje” misli se na upražnjavanje bilo koje gore navedene igre.

• Da li često misliš o kockanju?
• Da li kriješ/lažeš nešto u vezi sa tvojim kockanjem?
• Da li pozajmljuješ novac zbog kockanja?
• Da li puno svog vremena trošiš na kockanje, praćenje tiketa, tombolu ili sl?
• Da li se ikada osjećaš loše zbog kockanja?
• Da li kockaš se do “poslednjeg centa”?
• Da li si ikada kockao/la duže ili sa više novca nego si planirao/la?
• Da li nekada kockaš da pobjegneš od problema/ realnosti/ popraviš sebi raspoloženje?
• Da li kockaš da bi povratio/la dug?
• Da li kockanje negativno utiče na tvoj posao ili učenje, porodicu ili društvo?
• Da li gubiš svoja interesovanja? Da li si nervozan/na, depresivan/na ili impulsivan/na više nego ranije?
• Da li ti porodica ili prijatelji prigovaraju u vezi tvog kockanja?
• Kada izgubiš, da li imaš osjećaj da odmah moraš da uradiš sve samo da povratiš izgubljeno?
• Da li zbog kockanja imaš bilo kakve probleme u životu?

Ako si makar i na jedno pitanje odgovorio/la sa “DA” – prešao/la si granicu zabave i kockanje je nažalost počelo da ti pravi probleme!

Neki ljudi bez obzira na vrstu igre (kladionica, tombola, trka pasa,rulet, aparati, poker…), pol, obrazovanje, porodicu, godine, materijalno stanje i td - mogu postati zavisni od tih igara tj postati patološki kockari. Ako si i na jedno pitanje odgovorio/la sa “DA” znači da si na putu da ti se problem razvije ili se već razvio i da ti je potrebna stručna pomoć i podrška! Problemi prouzrokovani kockanjem se mogu riješiti! Zavisnost od kockanja se može liječiti, samo ne prepuštaj svoj život slučaju i ne čekaj da prođe samo od sebe ili da vrijeme učini svoje!

Budi hrabar/hrabra! Reaguj na vrijeme i potraži pomoć na mjesto koje ti može pomoći odgovorom. savjetom ili konkretnim tretmanom – “Savjetovalište Entera-Podgorica” pri ADP-Zid. Naučićemo te kako da uspostaviš apstinenciju, vratiš život u normalu, povratiš povjerenje, svoje zdravlje i sreću!

Višegodišnje iskustvo nam iznova potvrđuje da oni koji prođu naš tretman u cjelini, kasnije tokom života nemaju problema sa kockanjem.

Zavisnost predstavlja poremećaj u ponašanju koji se manifestuje kroz neadekvatno zadovoljenje ljudskih potreba i može se stvoriti prema svakoj radnji koja stvara željeni efekat , učestalo se ponavlja i postaje sama sebi svrha. Prilikom obavljanja aktivnosti prema kojoj se stvara zavisnost, dolazi do lučenja serotonina i adrenalina u mozgu, što dalje dovodi do promjene raspoloženja i emocionalnog stanja. Ukoliko se određena aktivnost izvršava često, dolazi do porasta tolerancije, odnosno potrebe organizma da se intenzitet i trajanje izvršavanja aktivnosti poveća, kako bi se postigao željei efekat.

Nehemijske zavisnosti ne uključuju unošenje supstance u organizam i mogu se javiti u brojnim oblicima kao što su zavisnost od kockanja, internet zavisnost, zavisnost od hrane, kupovine, seksa, rada, video igrica i td.

Sve zavisnosti imaju sljedeće karakteristike:

• Izvršavanje određene aktivnosti na koju se stvorila zavisnost u dugom vremenskom periodu, ili dužem od planiranog.
• Postojanje stalne želje i potrebe da se određena radnja izvrši.
• Jedan ili više pokušaja da se određeno ponašanje na koje se stvorila zavisnost zaustavi, smanji ili kontroliše.
• Provođenje sve više vremena u obavljanju određene aktivnosti, planiranju ili oporavljanju od posljedica iste.
• Preokupiranost radnjom na koju se stvorila zavisnost i pripremama za njeno izvršenje.
• Zapostavljanje drugih obaveza kao što su posao, škola ili porodica.
• Izolovanje od porodice i prijatelja, kako bi se aktivnost obavljala bez njihovog znanja o tome.
• Kontinuirano obavljenje određene aktivnosti, uprkos svjesnosti o njenim negativnim posljedicama.
• Povećavanje učestalosti i intenziteta bavljenja određenom aktivnošću, kako bi se postigao isti efekat.
• Pojava apstinencijalnog sindroma (skupa neprijatnih fizičkih i psihičkih simptoma kao što su nemir, iritacija, nesanica, glavobolja, gubitak apetita ) nakon prestanka obavljanja aktivnosti na koju se stvorila zavisnost.

Postoje različite podjele kockanja, a prema karakteristikama i posljedicama koje izaziva, kockanje se može podijeliti u nekolike kategorije.