Broj nesreća na radnom mjestu u proteklih deset godina se smanjio za 25 %. Međutim, bolesti povezane s radom i dalje su uzrok 2,4 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta godišnje, od čega je 200 000 slučajeva u Evropi.
Aktivnosti Evropske Agencije za zaštitu na radu usmjerene su na uspostavljanje baze dokaza za njihovo spriječavanje, utvrđivanje odgovarajućih politika i prakse. Drugi važan cilj je pružiti bolji pregled stepena profesionalnog opterećenja bolesti.
Bolesti u vezi sa radom:
• poremećaje mišićno-koštanog sistema
• poremećaje psihičkog zdravlja i stres
• rak povezan s radom
• kožne bolesti
• bolesti u vezi sa radom uzrokovane biološkim agensima
Definicije i propisi
„Bolest u vezi sa radom” je svaka bolest koju uzrokuju ili pogoršavaju faktori na radnom mjestu. To uključuje mnoge bolesti sa složenijim uzrocima, uključujući kombinaciju profesionalnih faktora i onih koji nisu povezani s radom.
„Profesionalna bolest” je svaka bolest uzrokovana prvenstveno izloženošću fizičkom, organizacijskom, hemijskom ili biološkom faktoru rizika ili kombinaciji faktora na radnom mjestu. Profesionalne bolesti većinom su utvrđene nacionalnim zakonodavstvima, a nastaju usljed izlaganja faktora rizika na radu. Za priznate profesionalne bolesti može se dobiti naknada ako postoji jasna uzročna povezanost između izloženosti na radnom mjestu i bolesti.
U Evropskom popisu profesionalnih bolesti sadržane su preporuke o profesionalnim bolestima koje bi trebalo uključiti u nacionalne popise država članica. Takođe, popis sadrži i preporuke o uvođenju pravila za naknade, spriječavanje tih bolesti i prikupljanje statističkih podataka.
Da bi se odredio iznos naknade, primenjuju se dodatni kriterijumi, koji se uglavnom odnose na minimalni nivo povrede ili nesposobnost za rad. Mnoge države članice u godišnjim izvjaštajima objavljuju podatke o priznatim profesionalnim bolestima, o stanju zaštite i zdravlja na radu.
Šta uzrokuje bolesti na radu?
Posao može uzrokovati ili pogoršati brojne oblike bolesti, uključujući rak, poremećaje respiratornog sistema, kardiovaskularne bolesti, kožne bolesti, poremećaje mišićno-koštanog sistema i poremećaje psihičkog zdravlja. Iako glavni uzroci takvih bolesti mogu biti složeni, poznato je da određena izlaganja na radnom mjestu pridonose razvoju ili napredovanju bolesti, uključujući:
• opasne materije, kao što su hemikalije i biološki agensi, uključujući karcenogene materije
• zračenje , uključujući jonizirajuće zračenje i sunčevo ultraljubičasto zračenje
• fizičke faktore, uključujući vibracije, buku, ručno podizanje i rad koji uključuje dugotrajno sjedenje
• psihosocijalne faktore i organizaciju rada, kao što su rad u smjenama i stres.
Važno je pažljivo pratiti rizike povezane s takvim oblicima izloženosti i njihovom međusobnom kombinacijom te s promjenjivim obrascima rada.
Podizanje svijesti i promocija spriječavanja profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom
Dobre prakse na korporativnom nivou uključuju promovisanje kulture prevencije rizika i dobrobiti na radnom mjestu. Takođe je presudno da kompanije procjenjuju i upravljaju rizicima i poštuju hijerarhiju prevencije.
Ostali korisni načini za smanjenje nastanka bolesti povezanih sa radom uključuju proaktivno praćenje radi spriječavanja lošeg zdravlja i podsticanje zdravijih aktivnosti na radnom mjestu radi promovisanja zdravlja na radu.
