Prilikom zanemarivanja sistema zaštite i zdravlja na radu gube svi, od radnika do nacionalnih zdravstvenih sistema. Međutim, to znači da od boljih politika i praksi svi mogu imati koristi.
Prilikom rješavanja problema povreda i bolesti koje je moguće izbjeći države s lošim sistemima zaštite i zdravlja na radnom mjestu troše vrijedne resurse. Snažna nacionalna strategija donosi brojne prednosti kao što su:
• poboljšana produktivnost kroz manju odsutnost zbog bolesti
• smanjenje troškova zdravstvene zaštite
• zadržavanje starijih radnika u radnom odnosu
• podsticanje efikasnijih radnih metoda i tehnologija
• manji broj osoba koje moraju smanjiti broj radnih sati kako bi se mogle brinuti o članu porodice
Troškovi povezani sa profesionalnim bolestima i povredama na radu
Koji su ekonomski efekti dobrog i lošeg sistema upravljanja sistemom zaštite i zdravlja na radu? Važno je da kreatori politika, istraživači i posrednici shvate odgovor na ovo pitanje, ali to zahtijeva kvalitetne podatke.
Povrede, bolesti i smrti povezane s radom kao posljedicu imaju visoke ekonomske troškove za pojedince, poslodavce, vladu i društvo. Negativni efekti lošeg upravljanja sistemom zaštite i zdravlja na radu između ostalih su skupo prijevremeno penzionisanje, gubitak stručnog osoblja, izostajanje s posla i „prezentizam” (kada zaposleni dolaze na posao uprkos bolesti, na taj način povećavajući vjerovatnost pogrešaka) te visoki medicinski troškovi i premije osiguranja. Procjenjuje se da društveni trošak povreda i bolesti povezanih s radom predstavlja 3,9 % globalnog BDP-a i 3,3 % BDP-a EU-a. Procenat se znatno razlikuje od zemlje do zemlje, posebno kada je riječ o zapadnim i nezapadnim zemljama, u zavisnosti od industrijske raznolikosti, zakonodavnog konteksta i podrške za sprovođenje prevencije.
U cilju razvijanja modela za uspostavljanje pouzdanih procjena troškova, potrebno je sprovesti istraživanje i procjenu dostupnih podataka u svim državama članicama koji se mogu upotrijebiti za razvoj modela za izračun troškova; izraditi model procjene troška na temelju dostupnih međunarodnih podataka u saradnji s Međunarodnom organizacijom rada, Međunarodnom komisijom za medicinu rada i institucijama iz Finske i Singapura; razviti sofisticiraniji troškovni model na temelju nacionalnih izvora podataka.
Povrede, bolesti i smrti povezane su s različitim vrstama troškova. Prvo, postoje direktni troškovi, kao što su troškovi zdravstvene zaštite. Postoje i troškovi koji proizlaze iz gubitaka u produktivnosti i smanjene proizvodnje. Zatim, postoje troškovi povezani s uticajem na ljudsku dobrobit – odnosno, uticajem na život i zdravlje ljudi – koji se mogu kvantifikovati i uključiti u procjenu opterećenja. U svakom pojedinom slučaju povrede ili bolesti povezane s radom ti su elementi prisutni te sabiranje troškova svih slučajeva rezultira procjenom ukupnog opterećenja koje proizlazi iz povreda i bolesti na radu. Takav način dobijanja procjene troška, poznatiji je kao pristup „od dna prema vrhu”.
Prilikom prikupljanja podataka kao referentna godina upotrebljavala se 2015. kako bi se omogućilo poređenje različitih zemalja i pristupa.
Benefiti za poslovanje
Ne samo da je loš sistem zaštite i zdravlja na radu trošak za preduzeća, već dobar sistem zaštite i zdravlja donosi dividende. Preduzeća s višim standardom sistema zaštite i zdravlja na radu su i održivija.
Studijama se procjenjuje da na svaki euro uložen u OSH dolazi povrat od 2,2 eura te da je odnos troškova i koristi pri poboljšanju sistema zaštite i zdravlja pozitivan.
Ekonomske prednosti dobrog sistema zaštite i zdravlja na radu, bilo velike bilo male, jesu znatne. Navedimo samo nekoliko primjera. Dobar sistem zaštite i zdravlja na radnom mjestu:
• poboljšavaja produktivnost radnika
• smanjuje odsutnost
• smanjuje kompenzacijske isplate
• ispunjava zahtjeve ugovornih strana iz javnog i privatnog sektora
Ekonomski podsticaji
Širom Evrope uvedene su šeme kojima se organizacije finansijski nagrađuju zbog njihovih sistema zaštite i zdravlja na radu. To obuhvata:
• niže premije osiguranja
• poreske olakšice
• državne subvencije i podrške
Primjer dobre prakse - sektor mesarstva u Njemačkoj
Uključenim preduzećima smanjene su premije zbog promovisanja zaštite, npr. kupovinom sigurnih noževa ili organizacijom bezbjedonosne obuke za vozače.
Šema je donijela sljedeće rezultate:
• 1 000 prijavljenih nezgoda manje na godišnjem nivou za sektor u Njemačkoj
• smanjenje troškova procijenjeno na 40 miliona eura u roku od šest godina
• na svaki uloženi euro ušteda od 4,81 eura
Izvor: https://osha.europa.eu/
