facebook  twitter

Vlada Crne Gore je na sjednici 04.06.2020. utvrdila predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata sa Izvještajem javne uprave u okviru kojeg naglašavaju da će se unaprijediti proces legalizacije bespravnih objekata koji se nalaze na orto-foto snimku.

Da bi pojednostavili razumijevanje i upoznali građane sa novinama u dijelu legalizacije, uradili smo kraću analizu koja nas je dovela do zaključka da ukoliko se usvoji Predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, ADP-Zid smatra da će pojedine odredbe izazvati revolt podnosilaca zahtjeva, naročito kod onih koji su bili ažurni i odgovorni u procesu, koji su kompletirali traženu dokumentaciju i imaju interes da se proces okonča u što kraćem roku.

Ukoliko ovaj Predlog Zakona usvoji Skupština Crne Gore, naša organizacija prvenstveno ima preporuku za sve one koji su već ušli u proces legalizacije, a čiji su objekti uklopljeni u postojeća urbanistička rešenja, da finaliziju kompletan proces legalizacije prije usvajanja izmjena jer zahtijevaju dodatnu dokumentaciju, ali i mogući gubitak stečenih povlastica potpadanjem pod odredbe novog zakonskog akta.
Naime, postoji nekoliko tačaka koje će se promijeniti u samom procesu legalizacije a koje će otežati u početnoj fazi sami proces, dodatno povećati troškove njegove finalizacije. Sa druge strane, u kasnijim fazama, za one koji legalizuju objekte čija namjena nije osnovno stanovanje novine donose i pojednostavljenje procedure i smanjenje troškova.

Bez obzira na to da li je podnosilac zahtjeva za legalizacijom podnio samo zahtjev ili i kompletnu dokumentaciju, ukoliko se proces ne finalizuje prije usvajanja novog zakona, podnosioci zahtjeva će dobiti pismo od Uprave za nekretnine sa zahtjevom za dostavljanje dodatne dokumentacije.

Šta su to novine:
1. Opštinske Uprave za nekretnine novim predlogom se rasterećuju obaveze upoređivanja orto-foto snimka i važećih urbanističkih planova i teret dokazivanja prebacuje na podnosioca zahtjeva koji treba da obezbijedi izvještaj o preklapanju i usaglašenosti sa DUP-om od licenciranih revizora. Ova usluga, koja je obavezujuća kod dobijanja saglasnosti za početak gradnje trenutno na tržištu košta 3eur po metru kvadratnom.

2. Podnosioci zahtjeva za legalizacijom treba da dostave fotografije fasada objekta i to u rezoluciji fotografije od minimum 2mp (megapiksela).

3. Svi podnosioci zahtjeva za legalizacijom koji u svom elaboratu nemaju unešeno stanje neto i bruto površine objekta moraju da se obrate geodetskoj firmi za doradu ili ponovno mjerenje.
Umjesto naknade za uređenje građevinskog zemljišta, propisana je naknada za urbanu sanaciju, koja ne može biti manja od visine naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Sve odluke o umanjenju naknada koje su opštine donijele, važiće do momenta usvajanja novog zakona. 

4. Opština zadržava pravo da donese odluku o umanjenju naknade za sanaciju. Jedinica lokalne samouprave može, u zavisnosti od vrste objekta i načina plaćanja, umanjiti
naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, i to za:
objekte kojim se rješava stambeno pitanje, do 50% i jednokratno plaćanje naknade do 30%.

5. Usvajanjem novog zakona ukida se rok za podnešanja zahtjeva za legalizaciju ali nejasno ostaje na koji način će se primjenjivati podzakonski akt kojim se utvrdjuju naknade za korišćenje zemljišta koje postojeći zakon propisuje za sve one koji se nisu prijavili za proces legalizacije.

Predlog zakona donosi i olakšanje za sve podnosioce zahtjeva za legalizaciju objekata koji nisu namijenjeni osnovnom stanovanju, a kojom se ukida potreba izrade projekta izvedenog stanja, čime se značajno umanjuju troškovi legalizacije ovih objekata.

 

Nudimo ti priliku da učestvuješ u uspostavljanju i pružanju usluga socijalnog servisa namijenjenog korisnicima socijalnog stanovanja i porodicama u riziku od beskućništva. Kroz program edukacije i podrške unaprijedićeš svoja znanja, i steći potrebne kvalifikacije za vođenje servisa ove vrste.

Od početka marta svjedočimo najvećoj globalnoj krizi od II svjetskog rata u vidu pandemije prouzrokovane virusom COVID-19. S tim u vezi, veliki broj država je od početka marta preduzelo sijaset mjera radi suzbijanja širenja virusa koje su u različitoj mjeri uticale na svakodnevne živote milijarde ljudi. Bitna nedoumica je da li su ove mjere namjenjene prevashodno interesima građana ili ekonomskih interesa. Stoga, ADP-Zid se priključuje misiji Habitat International Coalition da se radi na prepozanavanju, odbrani i potpunoj implementaciji prava na sigurno mjesto za život u dostojanstvu i miru, zajedno sa sljedećim aspektima: 
Uoči naširoko rasprostranjenog Housing Action day, Igor Milošević je, ispred ADP Zid-a potpisao inicijativu asocijacije pod nazivom „Action alliance against displacement and rent madness, odnosno Udruženje za akciju protiv raseljavanja i ludila iznajmljivanja“. U toj inicijativi se traži usvajanje niza mjera, poput toga da - prazna, napuštena imanja postanu imanja za socijalno stanovanje, da se beskućništvo i nasilna deložacija privede kraju kao i da stanari socijalnih stanova dobiju prava u odlučivanju o budućnosti njihovih domova. Na sledećem linku možete pročitati tekst u originalu, a u nastavku teksta možete pročitati i prevedenu verziju.

(ENGLISH BELOW)

Platforma za razvoj adekvatnog stanovanja u Crnoj Gori sa zadovoljstvom predstavlja Podgoričku Deklaraciju o adekvatnom stanovanju na Zapadnom Balkana, koja je nastala kao plod konferencije „Adekvatno stanovanje na Balkanu“ održane u Podgorici 3. i 4. oktobra 2019. godine. Deklaracija je izrađena u saradnji s regionalnim partnerima Housing Center Srbija, CENSOR i PALGO, kao i međunarodnom mrežom za adekvatno stanovanje Habitat International Coaliton, i sadrži zaključke i preporuke za dalji razvoj ovog polja od izuzetnog značaja za opstanak zajednice. Nadamo se da će ova deklaracija predstavijati prvi korak ka većoj regionalnoj saradnji između svih stakeholdera, posebno između organizacija civilnog društva, koje pozivamo da postanu dio sve veće regionalne inicijative za zagovaranjem ljudskog prava na adekvatno stanovanje i pristupačnog stanovanja. Jer stanovanje je pravo, a ne roba!

U prilogu možete preuzeti deklaraciju na crnogorskom i engleskom jeziku.

 

Platform for development of adequate housing in Montenegro is hereby with pleasure publishing the Podgorica Declaration on adequate housing in the Western Balkans, which is a product of the conference “Adequate housing in the Western Balkans” that was held in Podgorica in October 2019. The declaration was created in cooperation with regional partners Housing Center Serbia, CENSOR and PALGO, as well as international network for adequate housing Habitat International Coalition, which contains conclusions and recommendations for further development of this vital field for sustainability of every community. Declaration shall mark the beginning of further cooperation between all stakeholders, but especially between OCDs, which we invite to become part of a growing regional initiative to advocate for the right to adequate housing and affordable housing. Housing is a right, not a commodity!

You can download below the declaration on English and Montenegrin language.

Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (ADP-Zid) postala je punopravna članica Habitat International Coalition (HIC), međunarodne mreže koja se bavi stanovanjem i održivim razvojem. HIC okuplja nevladine organizacije i pojedince iz 117 zemalja širom svijeta, a naša organizacija je dosada prva i jedina koja je član iz Crne Gore. Misija HIC-a je globalno djelovanje i zagovaranje u pogledu stanovanja i obezbjeđivanja adekvatnih uslova života za ljude, kao i pospješivanje održivog razvoja. U tom kontekstu, HIC se aktivno zalaže za adekvatnu politiku stanovanja, kojom bi se obezbijedio krov nad glavom za sve ljude, kao i obezbjeđivanje čiste vode, zemlje, klimatski zdravog okruženja i slično.

Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (ADP-Zid) otpočela je kampanju za uvođenje prava na vodu i prava na stan u Ustav Crne Gore. Kampanja je otpočela u Podgorici, gdje je za tu priliku postavljen štand u tržnom centru Delta City gdje su građani imali prilike da čuju više o samoj inicijativi i da istovremeno potpišu peticiju za uvođenje ovih prava u Ustav. Pored Podgorice, kampanja je sprovedena i u Nikšiću, Bijelom Polju i Rožajama.

3. i 4. oktobra je u Podgorici održana konferencija "Pravo na adekvatno stanovanje - od ideje do sprovođenja", u organizaciji ADP-Zida i Habitat International Coalition-a. Prvog dana je održan sastanak regionalnihi i međunarodnih partnera, dok je drugog dana konferencija okupila veliki broj lokalnih stakehoder-a iz domena stanovanja, gdje je raspravljano o svim aspektima stambene politike i gdje su se mogli čuti trenutni izazovi, kao i preporuke za prevazilaženje trenutne situacije. 

U ovom tekstu Vam donosimo tri modela kako zajednica može da kreira projekte rješavanja stambenog pitanja svojim članovima,i na koji način se omogućava održivi suživot i dijeljenje vrijednosti neophodnih za dostojanstven i prikladan život. Ovi modeli su pristupačni, priuštivi i ostvarljivi ako postoji dovoljno jak duh zajednice i potreba da se njen opstanak osigura. Najteži je prvi korak, u vidu finansijskih sredstava ili imovine, što je moguće ostvariti zajedničkim naporima zajednice, uziimanjem povoljnih pozajmica ili kredita i subvencija od strane države da ovakvi modeli zažive. Predstavljamo vam: Community Land Trust (CLT), co-housing i stambene zadruge. 


Community Land Trust-ovi (u daljem tekstu CLT) su neprofitne organizacije, sa sjedištem u zajednici, čiji je cilj da obezbijedi da zemljištem upravlja zajednica u kojoj ova organizacija djeluje. Zemljišni fondovi mogu se koristiti za mnoge vrste razvoja (uključujući komercijalne i maloprodajne), ali se prvenstveno koriste za obezbijeđivanje dugoročne priuštivosti smještaja. Da bi se to postiglo, CLT stiče zemljište i trajno zadržava vlasništvo nad njim. Sa potencijalnim vlasnicima kuća ulazi u dugoročni, obnovljivi zakup umjesto u tradicionalnu prodaju. Kada vlasnik kuće proda, porodica zarađuje samo dio povećane vrijednosti imovine. Ostatak čuva CLT, čuvajući priuštivost stanovanja budućim porodica sa niskim do srednjim primanjima.

Projekti koje su preuzeli CLT-ovi uključuju izgradnju i obnovu kuća; preuzimanje vođenja lokalnih kafića i prodavnica; stvaranje zona za igru i šetnje prirodom; i izgradnju radnih prostora (npr. co-working). CLT-i grade kuće koje normalni ljudi trebaju i mogu sebi da priušte. Mnoge grupe pristupaju radikalnom pristupu načinu izračunavanja zakupnih i prodajnih cijena, uzimajući kuće sa tržišta i vezujući troškove za lokalno stanovništvo. To znači da se troškovi života mogu dramatično smanjiti. Kuće se ne mogu prodati za tržišnu cijenu, a svaki dodatni novac koji CLT zarađuje ili podiže mora se vratiti da bi se koristio za dobrobit zajednice.

Dužina zakupa (najčešće 99 godina) i procenat zarade od vlasnika kuće variraju. Konačno, razdvajajući vlasništvo nad zemljom i stambenim prostorom, ovaj inovativni pristup sprječava da tržišni faktori uzrokuju značajan rast cijena, pa time garantuje da će stanovanje i dalje ostati dostupno za buduće generacije. Na primjer, danas širom Sjedinjenih Država postoji preko 225 zemljišnih trustova zajednica.

CLT igraju ključnu ulogu u izgradnji zajednice iz nekoliko ključnih razloga:

• Omogućavaju ljudima s malim i srednjim primanjima mogućnost da izgrade kapital putem vlasništva nad kućama i osiguraju da ti stanari ne budu raseljeni zbog špekulacija i gentrifikacije zemljišta.

• Najčešće, najmanje jednu trećinu CLT-a čine članovi zajednice, što omogućava direktno učešće stanara u odlučivanju i kontroli lokalne imovine nad lokalnom resursa

• Pored razvoja priuštivog stanovanja, mnogi CLT-ovi uključeni su u niz inicijativa usmjerenih na zajednicu, uključujući obrazovne programe o vlasništvu nad domovima, projekte komercijalnog razvoja i napore za ozelenjivanjem zajedničkog prostora.

Co-housing je jedinstven pristup stvaranju zajednice. Često se naziva intencionalnom zajednicom, to je zaista upravo to - ljudi koji žive na način koji su sami s namjerom stvorili.

Co-housing podrazumijeva ljude koji zajedničkim snagama grade komšiluk koji se vodi i poštuje određene vrijednosti. Ove vrijednosti su uglavnom povezane sa zajedničkom vizijom življenja na određeni način. Češće se dešava da se vrijednosti vrte oko življenja na način koji povećava povezanost, solidarnost i na ekološku svijest.

Ključne karakteristike co-housing-a:

• Co-housing je ravnoteža između privatnosti i zajednice

• Projekti broje obično između 10-40 domaćinstava kako bi interakcije bile što jednostavnije

• Stanovnici su donosioci odluka i odluke se često zasnivaju na konsenzusu

• Co-housing zajednice su inkluzivne i dio šire zajednice

Iako se co-housing uglavnom fokusira na zajednički život, ono se razlikuje od komune. Stanari imaju svoje domove koje okružujie zajednički prostor u kojima se ljudi mogu sastajati, jesti zajedno i dijeliti resurse. Ssosjećanje se ne sastoji od prisiljavanja ljudi da jedu zajedno svake noći i nametanja strogih pravila. Stanari odlučuju kada i na koji način žele da se socijalizuju.

Završeni projekti su veoma različiti. Neki su međugeneracijski, neki se fokusiraju na pružanje nezavisnog života osobama sa invaliditetom, a druge su stvorene kako bi se zadovoljile određene zajednice, poput starijih žena ili LGBT grupa.

Interesovanje za starije ljude ubrzano raste. S ljudima koji duže žive, potreba za domovima koji su izgrađeni ili se mogu prilagoditi tako da ljudi mogu duže ostati samostalni nalaze se na listi želja. To nije sve, usamljenost i socijalna izolacija povećali su zahtjeve i za socijalnim i zdravstvenim uslugama zemalja. Stoga, co-housing pristup je idealan za one populacije koje imaju sklonost ka marginalizaciji od strane većinskog društva, jer se time njima jača socijalna i mentalna sfera života i daje smisao.

Zadruge (kooperative), bilo stambene ili poslovne, su neprofitne i demokratske organizacije koje su vođene od strane i za interes svojih članova. Imaju bogatu istoriju i razvili su se iz želje da se stanovanju pristupi drugačije i na način koji istinski služi zajednici.

One mogu biti:

• velika nekretnine (zgrade, stambeni objekti) i projekti u kojima ljudi žive zajedno

• pojedinačne kuće u neposrednoj blizini

Vrijednosti zadruga su duboko ukorijenjene. To su: samopomoć, samoodgovornost, demokratija, jednakost, socijalna kohezija i solidarnost. Kada su ove vrijednosti povezane sa smještajem, to znači:

• Stanari imaju kontrolu

• Stanari sami upravljaju zgrada na demokratski način

• Stanari imaju sigurnost

• Stanari plaćaju racionalne troškove

Za razliku od nekih drugih tipova stanovanja vođenih od strane zajednice, članstvo u zadruzi je strogo ograničeno na njene stanare. Ove zajednice čine ljudi koji žive zajedno. Stvorili su svoje okruženje tamo gdje imaju najviše neposrednog uticaja.

Pristup zadruge se može koristiti na različite načine:

• gdje stanovnici posjeduju imovinu / imovine kao kolektiv i tako plaćaju zajedno hipoteku

• gdje su nastanjeni i stanari i stanodavci

Ovaj model je idealan za studente. Uzimajući u obzir da su oni „krave muzare“ za mnoge privatne stanodavce, od studenata se očekuje da godinama plaćaju kvalitetno stanovanje po visokim cijenama. Plus, na to treba dodati i sve nadoknade za koje se očekuje da će platiti i to. Praksa da studenti osnivaju svoje sopstvene stambene zadruge je zaživjela u Velikoj Britaniji

 

Association for Democratic Prosperity - Zid, in cooperation with Habitat International Coaltion (HIC) and Global Platform Right to City (GPR2C) will organise an event regarding adequate housing in Podgorica, Montenegro. The goal is to gather national decision makers, regional organisations and platforms and international coalitions which all operate in the field of adequate housing. The main focus will be on how to implement innovations in this field, as well as to create a mutual regional position paper and instigate a much needed debate in order to create an enabling environment for making housing a human right. 

 

Stay tuned, more information coming soon!