facebook  twitter

Kockanje

Kockanje (94)

Problem kockanja

Problem kockanja (5)

 

Većina ljudi se u toku života oproba u nekoj igri na sreću. Razlozi za to su brojni. Neki to rade iz zabave, potrebe za uzbuđenjem, neki kako bi ispunili slobodno vrijeme, neki žele da tim putem brzo i lako dođu do novca. Nekim osobama kockanje ne predstavlja problem, odnosno ne narušava njeno normalno funkcionisanje i ona može da uspostavi kontrolu nad svojim kockanjem. Međutim, dešava se da osoba pređe granicu zabave i zabavno-rekreativnog kockanja i u tom slučaju se mogu javiti brojni problemi u svim sferama života osobe.

Igre na sreću tj kockarska igre karakteriše to što one imaju za cilj ostvarivanje materijalne koristi, odnosno dobiti, koju prate zadovoljstvo i fikcija (jedna posebna realnost), zanos i strast i u njoj uvijek postoji strana koja gubi i strana koja dobija. Ona stvara „iuziju kontrole“, odnosno uvjerenje da igrač može ostvariti određen rezultat služeći se određenim ličnim vještinama, a koji je određen slučajnim ishodom. Kockarska igra, kao i igra generalno, nastoji da zadovolji psihološke i socijalne potrebe osobe, dobrovoljna je, realizuje se u određenom vremenskom periodu i po utvrđenim pravilima.

Postoji veliki broj kockarskih igara a neke od njih su koje su najzastupljenije kod zavisnika od kockanja u Crnoj Gori i regionu su :

  • Sportsko klađenje (fudbal, košarka, tenis, trke konja i pasa i id)
  • Tombola Igre na aparatima (slot mašine, poker aparati..)
  • Rulet (mehanički i elektronski)
  • Internet (on-line) kockanje

Problem kockanja izučavaju ekonomske, političke, tehničke, medicinske (naročito psihijatrija ), psihološke, pedagoške, kriminološke nauke, zatim sociologija, socijalna patologija i mnoge druge, svaka sa svog stanovišta.

View items...


Zavisnost od kockanja se ponekad naziva „skrivenom bolešću“, jer ne postoje očigledni fizički znaci ili simptomi kao što postoje kad je zavisnosti od droge ili alkohola u pitanju. Problematični kockari takođe obično negiraju ili minimiziraju problem - čak i za sebe. Međutim, možda imate problema sa kockanjem ako:

• Osjećate potrebu da budete tajnoviti u vezi svog kockanja. Idete da kockate u tajnosti ili možete lagati koliko kockate, zbog osjećaja da drugi neće razumjeti ili da ćete ih iznenaditi velikom pobjedom.

• Imate problema sa kontrolom kockanja. Jednom kada započnete kockanje, možete li da se udaljite? Ili ste prisiljeni da se kockate dok ne potrošite poslednji dolar povećavajući svoje uloge u želji da vratite izgubljeni novac?

• Kockate se čak i kada nemate novca. Možete se kockati dok ne potrošite poslednji dolar, a zatim pređite na novac koji nemate - novac za plaćanje računa, kreditnih kartica ili stvari za svoju djecu. Možda ćete se osjećati podstaknuto da pozajmite, prodate ili čak ukradete stvari za novac od kockanja.

• Porodica i prijatelji brinu za vas. Poricanje zadržava problem sa kockanjem. Ako su prijatelji i porodica zabrinuti, pažljivo ih slušajte. Nije znak slabosti tražiti pomoć. Mnogi stariji kockari nerado kontaktiraju svoju odraslu djecu ako su prokockali nasledstvo, ali nikad nije kasno da se promijene na bolje.

 

Nekoliko mitova i činjenica o kockanju: 


Mit: Morate se kockati svaki dan da biste bili problematičan kockar.
Činjenica: Problematični kockar može se kockati često ili rijetko. Kockanje je problem ako stvara probleme.

Mit: Problematično kockanje zapravo nije problem ako kockar to sebi finansijski može priuštiti.
Činjenica: Problemi izazvani prekomjernim kockanjem nisu samo finansijski. Previše vremena provedenog na kockanju takođe može dovesti do problema u odnosim i pravnih problema, gubitka posla, mentalnih problema, uključujući depresiju i anksioznost, pa čak i samoubistvo.

Mit: Problem sa kockanjem samo je slučaj slabe volje, neodgovornosti ili neinteligencije.
Činjenica: Problemi s kockanjem pogađaju ljude svih nivoa inteligencije i svih sredina. Ranije odgovorne i snažne volje pojedinci jednako će vjerovatno razviti problem kockanja kao i svi drugi.

Mit: Partneri problematičnih kockara često voze svoje najmilije na kockanje.
Činjenica: Problematični kockari često pokušavaju da racionalizuju svoje ponašanje. Kriviti druge je jedan od načina da se izbjegne preuzimanje odgovornosti za svoje postupke, uključujući i ono što je potrebno za prevazilaženje problema.

Mit: Ako kockar sa problemom stvori dug, trebali biste mu pomoći da se pobrine za to.
Činjenica: Brzi način rješavanja problema može da se čini kao prava stvar. Međutim, spasavanje kockara od duga može zapravo pogoršati stvari omogućavanjem da se nastave njihovi problemi s kockanjem.

9. jula 2020

“Dakle, svi smo se nekad našli na ovom mjestu…
Probuditi se sa osjećajem kao potpuni gubitnik i pomisliti da bi to moglo biti to: "Ovo je poslednji put!" Nažalost, vrlo dobro znam da ovo nije poslednji put, sve dok ne napravim izbor koji će se odnositi na ozbiljne promjene u mom životu.
Kockam se od svoje 17. godine i gledao sam svog starijeg brata na igrama "stare škole". Kada sam napunio 18 godina i postao “legalan”, nisam se trebao skrivati od zaštitara koji bi mogli tražiti ličnu kartu.
Sve je počelo ogromnom pobjedom, a pobjede te večeri su samo dolazile. Kasnije, spavajući u svom krevetu, srce mi je kucalo brzim ritmom. Imao sam samo 200 dolara i uspio sam da to pretvorim u 8.500 dolara.
Sledećeg dana sam prošetao do lokalnog paba i ponovo sam samo pobijedio. Moji džepovi bili su puni novca. Osjećao sam se dobro. Ali u stvarnosti, moj život je išao spiralno van kontrole.
Veoma sam težak gubitnik i zbog svoje ličnosti sam dva puta bio zatvoren zbog kockanja. Prvi put kad sam otišao u zatvor bila je oružana pljačka siromašnog čovjeka koji je noću prelazio ulicu. Nisam loša osoba niti sam ikad bio zločinac, ali toliko sam zombificiran kockanjem da me to vodilo ka ovom zloglasnom putu i 2 godine u zatvoru.
Drugi put je bio stvarni RSL klub u kome je neko upucan. Srećom, muškarac nije umro, ali sam se vratio u zatvor na 3 godine. Sve se to dogodilo u roku od 6 godina, a ja sam bila 5 godina u zatvoru zbog ove patetične bolesti koju ne mogu ukloniti iz uma.
U zatvoru se nikada nisam kockao. Trenirao sam i učio. Izašao sam izgledajući dobro i osjećajući se dobro. Imao sam 27 godina. Kada sam pušten na slobodu, odlučio sam se da se više ne vraćam. Ali 6 mjeseci kasnije bio sam potpuno zavistan, uzimao sam kredite za kockanje i nikada ih nisam vraćao.
Imam lošu kreditnu sposobnost već 5 godina ali to uskoro ističe. Bojim se da bih to mogao ponovo učiniti. Između svega toga, oženio sam se i dobio dijete. Moja supruga zna za moju prošlost i srećom kontroliše moje finansije.
Kada postanete kockar, to vas takođe vodi do toga da postanete kompulzivni lažljivac. Iako moja supruga kontroliše moj novac, uvijek pronalazim način da se kockam. Uvijek se uvaljujem u dugove koje moram da vratim. Ja to radim kroz laži. Laži su nešto što ne sliči mojoj prirodi, ali kocka je to od mene napravila. Imao sam 91 kilogram mišića kad sam izašao iz zatvora. Sad sam 140 kilograma. Dobitak težine od gotovo 50 kilograma. Osjećam se užasno svaki dan.
Zbog ranog super izdanja COVID-a izvukao sam 20.000 dolara. 10.000 USD za svaku finansijsku godinu. Imao sam i pristojni poreski povraćaj od 5.000 dolara, ali sve je nestalo. Kako objašnjavate 25.000 dolara za dvije nedelje?

Bukvalno sam potošio 25.000 dolara u dvije nedelje.

Imam jako dobar posao, ženu koja me voli, sina i i još jednog na putu. Ne zaslužuju nekoga poput mene. Čitav svijet se urušava, a sagorim novac kao da je neograničen.

Dakle, samo da sumiram sve. Danas imam 33 godine. Vlasnik sam kuće zahvaljujući svojoj ženi. Imam jedno dijete, jedno na putu. Dva puta sam bio u zatvoru. Još uvijek sam zaglavljen na svoje stare načine i ne bježim.
Vjerujte mi, ako čitate moju priču, trčite što brže možete. Bacio sam stotine dolara na konje plaćajući po 10 dolara da pobijede. Pobijedio sam. Na kraju, izlazite kao gubitnik. Uvijek gubite. Nema pobjede.
Dok ovo pišem razmišljam da se vratim na MMA (mješovite borilačke vještine). Moram smisliti nešto ... Ovo je dugačak put…”

Preuzeto sa https://gamblershelp.com.au/learn-about-gambling/personal-stories/tebi-09072020/

Covid19 i kockanje

23 Jul 2020 Written by

Novonastali korona virus je rasprostranjen svijetom i stvara nesagledicve posledice. Utiče na prije svega na zdravlje ljudi, ali i zatvaranje gradova, cijelih država i regiona, samim tim na turizam u raznim državama i sveukupno ekonomsku situaciju u svijetu. Ali korona virus je zaustavio i sport. Zaustavljanjem sporta, tj odlaganjem razlih turnira, takmičenja, prvenstava ne samo da je uticalo na fanove sporta već i na indrustriju igara na sreću. Oni su svoj rad morali da prilagode novonastaloj situaciji i čini se da se njihova ekonomska situacija ne mijenja. Ali šta se dešava sa mentalnim zdravljem ljudi?
Budući da pandemija koronavirusa zaustavlja gotovo sav sport uživo, kladionice traže online casino igre i virtuelne sportove. Iako su fudbalske utakmice i konjičke trke možda virtualne, opasnosti su previše realne.
Sve dok je bilo sporta postojalo je klađenje na ishod, ali šta se dešava kada nema sporta na koji se može kladiti ili nema fizičkih prostora u kojima bi se kladio?

Za kladionice i kompanije za igre koje se suočavaju sa gubitkom glavnog tržišta (sportskih utakmica i fanova sporta) odgovor je jednostavan: Svojim kupcima nudite virtuelne sportove, kao i igre na sreću, bingo, poker i kasino igre.

Ali, za one koji se bore da kontrolišu svoje kockanje, trenutna klima može biti još pogubnija.
Ljudi koji obično ne kockaju bi mogli vidjeti kockanje kao način za popunjavanje slobodnog vremena u vrijeme izolacije, ali ima i dosta ljudi na koje će ovo negativno uticati finansijski, a reklama za kockanje stvara pogrešno uvjerenje da je kockanje brz način zarađivanja.
Postoji stvarna opasnost da povremeni kockari, tj osobe koje kockaju na zabavno rekreativnom nivou zamijene svoje relativno ograničeno sportsko klađenje virtualnim kazino igrama i sportovima, koji nisu samo neumoljivi, već su neograničeni, i nemaju nikakve veze sa sportom. Postoji briga da ljudi nemaju razumijevanja za postojanje zavisnost ovih vrsta igara, ne razumiju da mala povremena opklada na njih može dovesti do neke vrste problema ili zavisnosti.

Ograničenja i preusmeravanje


Neke vlade se slažu sa ovakvom procjenom trenutnih opasnosti. Belgijske kladionice nedavno su objavile limit na depozit od 500 € sedmično na lokalnim veb sajtovima. Španska vlada uvela je ograničenje oglašavanja kockanja na četvoročasovni period između 1 i 5 ujutro, a Letonija je zabranila onlajn kockanje dok se ne ukinu ograničenja i mjere usled koronavirusa. Međutim, to su izuzeci. Većina zemalja je uvela minimalne promjene, ako ih je uopšte i uvela.


Ubrzan tempo


Nedavno istraživanje britanske komisije za kockanje koje reguliše industriju igara na sreću u toj zemlji otkrilo je da je 1,2 posto ljudi koji kockaju razvilo problem. Kada se uzmu u obzir samo onlajn klađenje na sport, ta cifra raste i do 2,5 odsto. Za online igre poput ruleta, slotova i virtualnih sportova, koji su u osnovi generatori broja, to iznosi 9,2 posto.

Na Bet365, jednom od najvećih svetskih sajtova za klađenje, u vrijeme pisanja ovog članka, klijent može da se kladi na različite ishode virtuelnog meča između Chelsea Pensioners-a i Manchester Bluesa, u potpunosti fiktivnih fudbalskih timova. Opklade se mogu dati na ishod meča, tačan rezultat, broj golova koji tim postigne prvi i niz drugih igara.
Utakmice se sastoje od oko tri minuta računarsko generisanih isticanja, a čim jedna završi, započinje druga. Učestalost kojom kockar može ulagati glavni je razlog za nevjerovatno visoke zavisnosti od ovih vrsta igara. Umjesto da gledamo kako se meč igra tokom 90 minuta ili čekamo pola sata između konjskih trka, gubici se mogu odmah ređati.

Jednom kada se sačuva niša regularnih kockara, ova vrsta igara se gura u glavni tok. Ranije ovog mjeseca skoro 5 miliona ljudi se prijavilo na britanskom javnom televizijskom servisu ITV da gleda Virtual Grand National, otprilike polovinu očekivane publike za pravu trku, koju je zamijenila u subotnjem popodnevnom rasporedu. Zarada od tri miliona evra otišla je prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije (NHS).

Kladionice i kompanije za igre na sreću ukazuju na njihovo članstvo i doprinose raznim regulatornim tijelima osmišljenim za suzbijanje zavisnosti, ali zabrinjava to da kombinacija izolacije, finansijskih briga i nemogućnosti bavljenja hobijma može dovesti do recidiva, kao i pojavi novih ljudi koji razvijaju probleme povet+zanih sa kockom.

"Neke od mojih najgorih kockanja bile su kada je fudbal bio ipauziran tokom ljeta i zamjenjivao sam ga sa svim vrstama igara na sreću: online kockarnice, slotovi, virtuelni sportovi", govori jedan od bivših kockara. „Jer to nije bio sport u koji sam se kladio, bila je ideja samog kockanja, to je bilo ono od čega sam bio zavisnik. To bi moglo biti bilo šta. "

Iako je teško prikupiti direktne statistike, uticaji zavisnosti od kockanja su ogromni, a problemi mentalnog zdravlja, samoubistva i bankrot uobičajeni su kod onih koji razvijaju problem kockanja. Iako će mnogi biti frustrirani nedostatkom sporta, postoji značajan broj ljudi za koje bi njegovo odsustvo moglo imati daleko ozbiljnije posledice.

Milijarde se svake godine potroše na industriju onlajn kockanja. Od pokera i blekdžeka do sportskih opklada, do sajtova za kockanje lako je doći. Postoji li razlog za brigu?

Rizici koje za sobom vuče onlajn kockanje


• Uvijek je lako dostupno: onlajn kockanje daje mogućnost kockanja 24 sata dnevno
• Suviše je izolujuće: možete kockati u svom domu neprimijećeno i neopaženo
• Postoji povišen rizik da će djeca pronaći te sajtove koji pružaju mogućnost onlajn kockanja
• Apsorbujuća priroda računara može dovesti do gubitka pojma o vremenu tokom kockanja
• Onlajn kockanje omogućava povećanu brzinu igre; na primjer – kazino i igre sa kartama imaju prosječnu brzinu igranja od oko trideset ruku na sat, u poređenju sa onlajn pokerom, koji može u prosjeku imati šezdeset do osamdeset ruku na sat.
• Javlja se smanjena percepcija vrijednosti gotovine - Igrači zaboravljaju da troše pravi novac
• Veb lokacija za onlajn kockanje na drugoj strani svijeta može ili ne mora biti legitimna; može vrlo lako da se desi da pružalac usluga onlajn kockanja uzme novac, a ne isplati “osvojenu sumu” igraču.
• Podaci o kreditnoj kartici ili računu mogu biti ranjivi za prikupljanje, a sredstva računa mogu biti ugrožena zbog krađe od strane računarskih hakera.

Onlajn kockanje lako izaziva zavisnost od kocke


Nema ograničenja u dostupnosti igara na sreću. Kod kuće, u pidžami, teško da bi nešto moglo biti više dostupno.
Nema vremenskog ograničenja. Ljudi koji kockaju od kuće mogu kockati satima i satima, u bilo koje doba dana ili noći, prije nego što se zaustave.
Nema ograničenja za trošenje novca. Kreditom se može osvojiti i izgubiti mnogo novca prije zaustavljanja.


Držite ovo na umu prije započinjanja onlajn igara na sreću.


Možete izgubiti svoj novac. Onlajn kockanje posluje kako bi se ostvario profit. Kompanije koje se time bave uzimaju više novca nego što isplaćuju.
Možete da pokvarite dobar kreditni rejting. Online kockanje uglavnom zahtijeva korišćenje kreditne kartice.
Onlajn kockanje može izazvati zavisnost. Budući da je kockanje na internetu duboko izolujuća aktivnost, ljudi mogu kockati neprekidno i neotkriveno satima. Kockanje u društvenoj izolaciji i korišćenje kredita za kockanje mogu biti faktori rizika za razvoj zavisnosti od kocke.
Kockanje je nezakonito za djecu. Svaka država maloljetnicima zabranjuje kockanje.

Da li ste znali da je vjerovatnije da će djeca prije kockati nego piti alkohol, koristiti psihoaktivne supstance ili postati pušači, a ipak su daleko manje spremna za rješavanje i razumijevanje rizika koje aktivnost kao što je kockanje nosi sa sobom?! Zato je važno sa njima započeti razgovor rano, a evo i kako da se pripremite:


- Posjećujte web stranice koje oni posjećuju i naučite što više možete o igrama koje igraju kako biste bili upoznati sa ključnim konceptima i kontekstom njihovog virtuelnog svijeta.

- Razgovarajte s njima o razlici između igara zasnovanih na vještinama, poput video igara i sportova, gdje se vježba i pornost može isplatiti, u odnosu na igre na sreću (poput slotova, lutrije i kladionice) gdje je ishod zasnovan na slučajnosti.

- I sami vodite računa o Vašim navikama koje se tiču aktivnosti povezanim sa kockanjem jer djeca najviše uče od svojih roditelja.


Studije sprovedene širom svijeta otkrile su da je u prosjeku, osoba koja kocka na problematičnom nivou počela da kocka oko svoje 10. godine.
Djeca su izložena slikama kockanja gotovo svakog dana - od prodavnice na uglu koja prodaje karte na lutriji, do TV oglasa za poker i lokalnog kasina i kladionica koje se nalaze na svakom ćošku ulice.
Vrste kockarskih aktivnosti u kojima djeca mlađa od 18 godina najviše učestvuju su grebalice ili srećke, poker i klađenje na konačan ishod sportskih igara.
Djeca koja kažu da su se njihovi roditelji kockali tokom prošle godine, znatno je vjerovatnije da će i sama učestvovati u kockarskim aktivnostima.


Ako ste zabrinuti, postoje neki znakovi na koje morate paziti, a koji mogu biti pokazatelj problema sa kockanjem ako Vaše dijete:

- Ima prijatelje koji redovno kockaju
- Opsjednut je rezultatima profesionalnih sportskih događaja
- Često igra igre sa kockicama, kartama
- Laže ili je tajnovito u vezi kockarskih aktivnosti
- Posuđuje ili uzima novac od drugih da bi se kockao
- Novac ili imovina nestaju iz kuće

 

Preuzeto sa https://www.playnow.com/gamesense/kids-and-gambling.html

Kockanje i kriminalna aktivnost

Iako je kockanje legalno u većini država, kockanje i kriminal su često povezani. Otprilike polovina patoloških kockara vrši kriminalne aktinosti. Većina ovih krivičnih djela odnosi se na pribavljanje novca za kockanje ili plaćanje dugova za kockanje. Uobičajena krivična djela, povezana sa patološkim kockanjem, su prevara, pronevjeru , krađu, provale i sitne krađe. Kako patološko kockanje postaje sve ozbiljnije, povećava se i mogućnost pojave kriminalne aktivnosti.

Problemi sa kockanjem po starosnoj dobi

Jedna studija koja je proučavala dob pojave patološkog kockanja otkrila je da je 69 procenata adolescenata prijavilo početak kockanja prije 12. godine života. Kockanje u dječjim i tinejdžerskim godinama povećava rizik od razvoja patološkog kockanja. Starosna statistika zavisnosti od kockanja ukazuje na to da je raniji početak kockanja povezan sa povećanom vjerovatnoćom pojave zavisnosti od kockanja a i njenog intenziteta, ali i ukupnim pogoršanjem mentalnog zdravlja.

 



Zavisnost od kockanja i drugi psihološki poremećaji

Pored učestalog pojavljivanja i drugih zavisnosti uz zavisnost od kocke, patološki kockari češće razvijaju i poremećaje ličnosti, depresiju ili anksioznost. Studije pokazuju da je povećana učestalost kockanja na internetu povezana sa p ogoršanim mentalnim zdravljem.
Kockanje i depresija: Postoji korelaciona veza između patološkog kockanja i depresije. Iako nije sigurno zbog čega kockanje i depresija nastaju zajedno, postoji nekoliko vjerovatnih objašnjenja. Moguće je da povećana povezanost između kockanja i emocionalnih ushićenja može dovesti do osjećaja depresije kada se ne kocka. Kad je već prisutna, zavisnost od kockanja može se razviti kada osoba koristi kockanje za ublažavanje simptoma depresije.
Kockanje i suicid: Zavisnost od kockanja i suicidalne misli zajedno se javljaju alarmantnom brzinom. Statistike o kockanju i suicidu koje upoređuju učestalost ovih problema otkrile su da je gotovo jedan od pet pacijenata za koje se sumnja da imaju suicidalne ideje ispunjava kriterijume za zavisnost od kockanja. Još jedna studija o vezi patološkog kockanja i samoubistva otkrila je da otprilike polovina ispitanika koji kockaju na patološkom nivou takođe ima suicidalne ideje.
Kockanje i PTSP: Posttraumatski stresni poremećaj (PTSD) karakteriše doživljavanje visokog nivoa stresa i anksioznosti kao rezultat ranije doživljene traume. PTSP se često kosi sa poremećajima koji prate zloupotrebu supstanci, a dokazi sugerišu da postoji i veza između zavisnosti od kockanja i PTSP-a. Istraživači su otkrili vezu između simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja i zavisnosti od kockanja. Ova povezanost PTSP-a sa kockanjem može biti posledica razloga sličnih odnosu kockanja i depresije - pojedinci mogu kockati kao način da se izbore sa negativnim osjećanjima povezanim sa PTSP-om.
Kockanje i zloupotreba supstanci: Uobičajena je istovremena pojava zavisnosti od kockanja i zloupotrebe supstanci. Otprilike jedan od 10 patoloških kockara izvještava o tome da istovremeno i zloupotrebljava supstance. Alkohol može predstavljati izuzetan problem pojedincima koji su zavisni od kocke. Veza između alkoholizma i zavisnosti od kockanja može biti češća nego kod ostalih poremećaja upotrebe supstanci zbog tipičnog okruženja povezanog sa kockanjem koje je slično kao ono u kojem se stiče zavisnost od alkohola. Kazina obično imaju barove, a piće je uobičajena pojava dok se kockaju.

 

Preuzeto sa therecoveryvillage.com

Za mnoge ljude kockanje je bezopasna zabava, ali može postati problem. Ova vrsta kompulzivnog ponašanja često se naziva "problematično kockanje."


Zavisnost od kockanja je progresivna zavisnost koja može imati mnogo negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih posledica. Klasifikuje se kao poremećaj kontrole impulsa.
Uključen je u Dijagnostički i statistički priručnik Američkog udruženja za psihijatriju (APA), peto izdanje (DSM-5).

Problemi sa kockanjem štetni su za psihičko i fizičko zdravlje. Ljudi koji žive sa ovom zavisnošću mogu doživjeti depresiju, migrenu, tegobe, poremećaje crijeva i druge probleme povezane sa anksioznošću.
Kao i kod drugih zavisnosti, posledice kockanja mogu dovesti do osjećaja očaja i bespomoćnosti. U nekim slučajevima to može dovesti do pokušaja samoubistva.
Stopa problematičnog kockanja globalno je porasla tokom poslednjih nekoliko godina. U Sjedinjenim Državama 2012. godine, oko 5,77 miliona ljudi imalo je poremećaj u kockanju koji je zahtijevao lečenje.
Zbog svojih štetnih posledica, zavisnost od kockanja postala je značajna briga za javno zdravlje u mnogim zemljama.


Simptomi


Neki od znakova i simptoma problema sa kockanjem uključuju:


• Kockanje nije finansijski problem, već emotivni problem koji ima finansijske posledice.
• To takođe utiče na način na koji se osoba sa poremećajem odnosi prema svojoj porodici i prijateljima. Na primjer, oni mogu propustiti važne događaje u porodici ili mogu propustiti posao.
• Svi koji su zabrinuti zbog kockanja mogu pitati „Mogu li prestati ako želim?“ Ako je odgovor „ne“, važno je potražiti pomoć.


Dijagnoza


Za utvrđivanje dijagnoze zavisnosti od kockanja, DSM-5 navodi da osoba mora pokazati ili dožijveti najmanje četiri od sledećih stvari u poslednjih 12 meseci:
• Potrebno je kockati se sa sve većom količinom novca da biste osjetili uzbuđenje
• Nemir ili razdražljivost kada pokušavate zaustaviti kockanje
• Ponavljani neuspješni pokušaji zaustavljanja, kontrole ili smanjenja kockanja
• Često razmišljate o kockanju i pravite planove za kockanje
• Kockate kada se osejćate u nevolji
• Ponovo se vraćate kockanju nakon što ste izgubili novac
• Pojava laganja kako bi se prikrile kockarske aktivnosti
• Doživljavanje problema u vezi ili poslu zbog kockanja
• Zavisnost od ostalih za novac koji onda troše na kockanje


Okidači


Kockanje može dovesti do niza problema, ali zavisnost se može dogoditi bilo kome. Niko ne može predvidjeti ko će razviti zavisnost od kockanja.
Aktivnost se može opisati na spektru, u rasponu od apstinencije preko rekreativnog kockanja do problematičnog kockanja.
Mnogi ljudi koji razviju zavisnost od kockanja smatraju se inače odgovornim i pouzdanim ljudima, ali neki faktori mogu dovesti do promjene u ponašanju.
Oni mogu da uključuju:
• Penzionisanje;
• Traumatične okolnosti;
• Stres vezan za posao;
• Emocionalni preokret, poput depresije ili anksioznosti;
• Usamljenost;
• Prisutnost drugih zavisnosti;
• Faktori okruženja, kao što su prijatelji ili raspoložive mogućnosti.


Studije su sugerisale da ljudi sa sklonošću ka jednoj zavisnosti mogu biti više izloženi riziku od razvoja druge. Genetski i neurološki faktori mogu igrati ulogu.
Upotreba nekih ljekova povezana je sa većim rizikom od kompulzivnog kockanja.

Sekundarne zavisnosti takođe se mogu pojaviti u nastojanju da se smanje negativni osećaji koje stvara zavisnost od kockanja. Međutim, neki ljudi koji kockaju nikada ne doživljavaju neku drugu zavisnost.
Neki faktori povećavaju rizik od pojave sekundarne zavisnosti, a to su:
• Depresija, anksiozna stanja ili poremećaji ličnosti
• Druge zavisnosti, poput droge ili alkohola
• Upotreba određenih ljekova, na primjer, antipsihotici i agonisti dopamina, koji su povezani sa većim rizikom od zavisnosti od kockanja


Zavisnost


Za nekoga ko je zavisnik od kockanja, osjećaj kockanja jednak je uzimanju droge ili pića.
Kockarsko ponašanje mijenja raspoloženje i stanje uma. A kako se osoba navikla na taj osjećaj, stalno ponavlja ponašanje, pokušavajući da postigne isti efekat. Na primjer kod drugih zavisnosti, kao što je zavisnost od alkohola, osoba počinje da razvija toleranciju - sve veća količina alkohola potrebna je za isti efekat.
Osoba koja ima zavisnost od kockanja mora kockati više kako bi dobila isti „fiks“. U nekim slučajevima „jure“ svoje gubitke misleći da će, ako se nastave aktivnost kockanja, vratiti izgubljeni novac. Na taj način se razvija začarani krug i povećana žudnja za aktivnošću. U isto vrijeme, sposobnost da se odupre opada. Kako žudnja raste intenzitetom i učestalošću, sposobnost kontrole poriva za kockanje slabi.
Ovo može imati psihološki, lični, fizički, socijalni ili profesionalni uticaj.
Kockanje postaje problem kada osoba to više ne može prestati da radi i kad to negativno utiče na bilo koje područje u životu pojedinca.


Liječenje


Uopšteno, liječenje je podeljeno u tri vrste:


Psihoterapija: To bi mogla biti terapija ponašanja ili kognitivna bihevioralna terapija (KBT). Terapija ponašanja pomaže pojedincu da smanji nagon za kockanjem tako što ih sistematski izlaže ponašanju. KBT pomaže da se promijeni način na koji se pojedinac osjeća i razmišlja o kockanju. I drugi pravci psihoterapije su vrlo uspješni u nošenju sa ovom vrstom problema.

Ljekovi: Stabilizatori raspoloženja i antidepresivi mogu pomoći u smanjenju simptoma i bolesti koje se ponekad pojave sa zavisnostima od kockanja. Neki antidepresivi mogu takođe smanjiti poriv za kockanjem.Narkotički antagonisti - ljekovi koji se koriste za liječenje zavisnosti od droga - mogu pomoći nekim kompulzivnim kockarima.

Grupe za samopomoć: Nekima je korisno razgovarati s drugima koji se nalaze u sličnoj situaciji.

 

Vrste


Bilo koja vrsta kockanja - bilo da se radi o trkama pasa, konja, bingu, igrama sa kartama, ruletu, igrama s kockicama, lutriji, slotovima ili sportskom klađenju - može postati problematična. Međutim, neke vrste kockanja imaju određene karakteristike koje mogu pojačati problem i posledice.
Izveštaji pokazuju da bi značajan faktor rizika mogla biti velika brzina igranja. Vrste igara u kojima postoji kratko vrijeme između stavljanja uloga i gledanja rezultata predstavlja veći rizik za igrače. To se, na primjer, dešava sa automatima.


Rasprostranjenost: Koliko je uobičajena?


Kockanje je jako rasprostranjeno. Povećana dostupnost, na primjer, putem kockanjana internetu, zahtijeva veću svijest i odgovarajuće zakonodavstvo.
Svako ko pruža usluge kockanja ima odgovornost za razvijanje politika i programa za suočavanje sa maloljetnicima i zavisnostima od kockanja.
Treba podstaći istraživanje, liječenje i sprječavanje kockanja problema.


Dobijanje pomoći


Ako osoba sumnja da bi mogla imati problema sa kockanjem, na internetu postoje razni testovi samoprocjene.
Ti testovi neće dati dijagnozu i neće zamijeniti ocjenu licem u lice sa obučenim kliničkim stručnjakom, ali mogu pomoći ljudima da odluče da li da traže formalnu procjenu svog ponašanja u kockanju.
Klinički stručnjak će pružiti detaljnu procjenu i razviti adekvatan plan liječenja, zasnovan na potrebama pojedinca.
Liječenje i pružanje pomoći će možda podrazumijevati bavljenje različitim aspektima života, porodice, obrazovanja, finansijskim problemima, bilo kojim pravnim problemima i profesionalnom situacijom.
Svi koji sumnjaju da imaju problem zavisnosti od kockanja treba da potraže pomoć. Zdravstveni radnik će biti u mogućnosti da osobu uputi odgovarajućem liječenju.

 

Saveti APA-e za one koji brinu o osobi sa zavisnošću od kockanja uključuju sledeće:


• Potražite podršku, na primjer, kroz grupe za samopomoć;
• Prepoznati dobre osobine osobe i izbjegavati isključivanje njih iz porodičnog života;
• Ostanite mirni kada razgovarate o kockanju sa pojedincem i uzdržavajte se od propovijedanja, predavanja ili ljutnje;
• Budite otvoreni u vezi sa problemom, uključujući i djecu;
• Shvatite da je liječenje neophodno i može da zahtijeva mnogo vremena;
• Postavite granice u vezi porodičnih finansija i izbjegavajte otplatu dugova kockanja pojedinca.

 

Preuzeto sa medicalnewstoday.com

Kada se govori o zavisnosti, najčešće na pamet padnu zavisnost od alkohola i psihoaktivnih supstanci, iako je zavisnost od kocke jedna od najzastupljenijih i najbržerastućih zavisnosti. Zbog toga je jako bitno znati neke činjenice o problematičnom kockanju kako bismo bili što upoznatiji i bili sposobniji da prepoznamo zavisnost od kocke, kako kod sebe, tako i u okolini. Jer ako ne znamo, kako da reagujemo?

Slijedi nekoliko činjenica o kockanju koje treba znati:

1. Problematično kockanje je pojam za sve obrasce ponašanja u kockanju koji kompromituju, narušavaju ili oštećuju lične, porodične ili profesionalne aktivnosti.

2. Kada kockanje uzrokuje značajne probleme ili nevolje, to može biti znak patološkog kockanja, koji se takođe naziva zavisnost od kocke. Američka psihijatrijska asocijacija (APA) napominje da neki ljudi razvijaju želju za kockanjem koja je slična žudnji za drogama ili alkoholom. Oni sa zavisnošću od kocke često kriju svoje ponašanje i mogu lagati članove porodice i druge da prikriju svoje ponašanje i mogu se obratiti drugima za pomoć u finansijskim problemima.

3. Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja (DSM-5), standardna klasifikacija mentalnih poremećaja koju koriste profesionalci za mentalno zdravlje širom svijeta, klasifikuje problem kockanja kao poremećaj ako osoba izloži najmanje četiri od sledećih vidova ponašanja tokom prethodne godine:
• Potrebno je kockati se sa sve većom količinom novca da biste postigli željeno uzbuđenje
• Nemirni ste ili razdražljivi kada pokušavate smanjiti ili zaustaviti kockanje
• Ponavljani neuspješni napori da se kontroliše, prekine ili zaustavi kockanje
• Česte misli o kockanju (kao što je ponovno uživanje u iskustvima kockanja, planiranje sledećeg odlaska na kockanje, razmišljanje o načinima da se novac prikaže)
• Često se kockate kada se osjećate u nevolji
• Nakon što ste izgubili novac za kockanje, često se vraćate kockanju kako biste se „izjednačili“
• Laganje da se prikrije kockarska aktivnost
• Ugrožavanje ili gubitak značajnog odnosa, posla ili obrazovanja ili karijere zbog kockanja
• Oslanjanje na druge da će vam pomoći u novčanim problemima izazvanim kockanjem

4. Pojavi patološkog kockanja doprinosi već postojeći obrazac kockanja u porodicama, ali takođe mogu doprinijeti i faktori životne sredine. Simptomi poremećaja mogu početi već u adolescenciji ili kasnije u odrasloj dobi. Muškarci imaju veću vjerovatnoću da počnu u mlađem uzrastu, a žene češće počnu kasnije u životu.

Ako prepoznajete sebe ili nekog iz Vaše okoline u svemu navedenom, savjetovalište Entera - Podgorica je tu za Vas.

 

Situacija izazvana pandemijom virusa COVID 19 odražava se na funkcionisanje svih građana. Preventivne mjere koje podrazumijevaju ostanak kod kuće, odnosno ograničeno kretanje, remete uobičajen životni tok i dovode do promjene svakodnevnih životnih aktivnosti.

Poslednjih godina sve više osoba u Crnoj Gori susreće se sa problemom kockanja. Osoba koja kocka u dužem vremenskom periodu usvaja određena uvjerenja, koja mogu doprinijeti daljem razvoju zavisnosti.

Veliki dobitak na samom početku kockanja može otvoriti vrata na putu ka zavisnosti. Osoba postaje nerealno optimistična i očekuje da će ako nastavi sa kockanjem lako doći do novih dobitaka. Međutim, u kockarskoj igri uvijek postoji rizik i ovakav način razmišljanja (koji je pretjerano optimističan) nema uporište u realnosti.

Svim ljudima je svojstvena potreba da se događaji odvijaju po nekom utvrđenom redosledu. U mnogim situacijama u životu učimo iz prethodnih iskustava i na osnovu toga formiramo i mijenjamo svoje ponašanje u budućnosti. Iako je učenje iz iskustva u nekim situacijama poželjno, sa kockanjem to nije slučaj. Osoba koja kocka u dužem vremenskom periodu počinje da vjeruje da postoji određen šablon koji će mu donijeti dobitak i u skladu sa tim prilagođava svoje ponašanje vezano za kockanje. Na primjer, vjeruje da kod igranja ruleta loptica ne može pasti tri puta zaredom u crno polje i treći put ulaže na crveno. Ovo vjerovanje nije realistično, jer kod igranja ruleta ne postoje pravilnosti i prethodni rezultat ne može uticati na naredni. Kako su mnoge forme kockanja nasumične, ne može se utvrditi šablon i predvidjeti ishod.

Najčešće se osoba koja je zavisna od kockanja fokusira na i računa samo dobitke i da pri tom zanemari svotu novca koju je uložila kad dobitaka nije bilo. Npr to najčešće zvuči ovako: “U zadnjih mjesec dana dobio sam 400e.“, dok ne razmišlja da je 1500e uložio i vrijeme koje je posvetio kockanju koje je izgubljeno u nepovrat. Ovo se dešava jer percepcija postaje selektivna, što takođe remeti uvid u realnost, pa ovakvo razmišljanje postaje nesvjesni mehanizam odbrane. Najčešće su svote novca koje se ulažu kada dobitaka nema, mnogo veće od samih dobitaka u prethodnom periodu.

Nerijetko se javlja tzv „magijsko mišljenje“ tj vjerovanje da se može “pobijediti“ rulet, slot mašina i td i da se dobici dešavaju zbog određenih ličnih vještina ili osobina. Oni se mogu vezati i za određena mjesta, vrijeme, pa će osoba koja kocka početi da vjeruje kako ima veće šanse da dobije na primjer ukoliko igra u određenom dijelu dana, ukoliko nosi određenu vrstu odjeće i slično.

Maja Lješnjak, psihološkinja